Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump najavio je da planira osvojiti Grenland, privesti kraju rat u Ukrajini i iz temelja promijeniti odnos SAD-a i NATO-a tijekom drugog četverogodišnjeg mandata.
Proteklih je tjedana također zaprijetio da će zauzeti Panamski kanal i nametnuti Kanadi i Meksiku carine od 25 posto ako ne suzbiju protok droge i migranata u Sjedinjene Države.
Među vanjskopolitičkim potezima koje je obećao povući nakon što preuzme dužnost u ponedjeljak je da će Sjedinjene Države iz temelja preispitati "svrhu i misiju NATO-a".
Obećao je zatražiti od Europe da Sjedinjenim Državama nadoknadi "gotovo 200 milijardi dolara" u streljivu poslanom Ukrajini, a nije se obvezao slati daljnju pomoć toj istočnoeuropskoj državi.
NATO, obrana, Ukrajina i Grenland
Trump je smanjio financiranje NATO-a tijekom drugog dijela svog prvog mandata, a često se žalio da Sjedinjene Države plaćaju više od pravednog udjela.
Posljednjih je tjedana rekao da bi članice NATO-a trebale trošiti 5 posto bruto domaćeg proizvoda na obranu, što je brojka znatno iznad sadašnjeg cilja od 2 posto.
Obećao je izgraditi najsuvremeniju američku proturaketnu obranu. Nije ulazio u detalje, osim što je rekao da će Svemirske snage, vojni ogranak koji je stvorila njegova prva administracija, igrati vodeću ulogu u procesu. U programu Republikanske stranke to se naziva Željezna kupola, što podsjeća na izraelski sustav proturaketne obrane, koji dijeli isto ime.
O ratu u Ukrajini Trump je tijekom izborne kampanje rekao da će riješiti taj sukob i prije svoje inauguracije. Ali otkako je izabran, nije ponovio to obećanje i savjetnici sada priznaju da će za postizanje bilo kakvog mirovnog sporazuma biti potrebni mjeseci.
Trump je naznačio da će Kijev možda morati ustupiti dio teritorija kako bi postigao mirovni sporazum, što je stajalište koje podržavaju njegovi ključni savjetnici. Iako ne postoji razrađen mirovni plan, većina njegovih ključnih suradnika zalaže se protiv članstva Ukrajine u NATO-u kao dijela bilo kakvog mirovnog sporazuma, barem u doglednoj budućnosti. Oni također podržavaju zamrzavanje borbenih linija.
Dok je Trump početkom travnja signalizirao da će biti otvoren za slanje dodatne pomoći Ukrajini u obliku zajma, kasnije je o tome šutio.
Sredinom prosinca je rekao da planira preuzeti Grenland, što je ideja koju je nakratko iznio tijekom svog prvog mandata. Njegovi prijašnji napori osujećeni su kada je Danska rekla da njezin prekomorski teritorij nije na prodaju.
Ali Trumpovi projekti za najveći otok na svijetu ne posustaju. Tijekom konferencije za novinare u siječnju je odbio isključiti mogućnost invazije na Grenland, prikazujući otok kao ključan za interese nacionalne sigurnosti SAD-a.
Također je posljednjih tjedana prijetio da će zauzeti Panamski kanal, okrivljujući Panamu za previsoke cijene tranzita za brodove koji prolaze ključnom pomorskom rutom.
Iznio je i ideju o pripajanju Kanade, no njegovi savjetnici privatno su kazali kako se ne radi o stvarnoj geopolitičkoj ambiciji.
Kina, Tajvan i trgovina
Trump često prijeti nametanjem velikih novih carina ili trgovinskih ograničenja Kini, kao i mnogim bliskim saveznicima.
Predloženi zakon o recipročnoj trgovini dao bi mu ovlast da poveća carine zemljama kada se utvrdi da su same postavile trgovinske barijere. Iznio je ideju o univerzalnoj carini od 10%, koja bi mogla poremetiti međunarodna tržišta, te barem 60% carine za Kinu.
Trump je pozvao na ukidanje statusa najpovlaštenije nacije za Kinu, oznake koja općenito smanjuje trgovinske barijere među državama. Obećao je donijeti "agresivna nova ograničenja kineskom vlasništvu nad bilo kojom vitalnom infrastrukturom u Sjedinjenim Državama", a službena platforma Republikanske stranke poziva na zabranu kineskog vlasništva nad američkim nekretninama.
Što se tiče Tajvana, izjavio je da bi otok trebao platiti Sjedinjenim Državama za obranu jer SAD-u ne daje ništa i uzeo je "oko 100% poslovanja s čipovima", misleći na poluvodiče. Više puta je rekao da se Kina nikada ne bi usudila napasti Tajvan tijekom njegovog predsjedništva.
Meksiko, Kanada i narkotici
Rekao je da će uvesti široke carine Meksiku i Kanadi od 25 posto ako ne zaustave dotok droge i migranata u Sjedinjene Države. Meksički i kanadski čelnici nastoje dokazati da su ozbiljni u vezi s ilegalnom imigracijom i trgovinom narkoticima, iako Trumpovi stvarni planovi za carine za susjede zemlje nisu jasni.
Rekao je da će označiti narkokartele koji djeluju u Meksiku kao strane terorističke organizacije i narediti Pentagonu "da prikladno upotrijebi specijalne snage" za napad na vodstvo i infrastrukturu kartela, što je malo vjerojatno da će dobiti blagoslov meksičke vlade.
Rekao je da će angažirati američku mornaricu da provede blokadu kartela i da će se pozvati na zakon o stranim neprijateljima kako bi deportirao dilere droge i članove bandi.
Platforma Republikanske stranke također poziva na premještanje tisuća vojnika raspoređenih u inozemstvo na granicu SAD-a i Meksika u borbi protiv ilegalne imigracije.
Bliski istok
Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff surađivao je s dužnosnicima u administraciji demokratskog predsjednika Joea Bidena na postizanju mirovnog sporazuma između Izraela i palestinske militantne skupine Hamas.
Izvori upoznati s pregovorima rekli su da je izvršio značajan pritisak na obje strane da se brzo postigne dogovor.
Nakon što je prvi put kritizirao izraelsko vodstvo u danima nakon što je njegove građane napao Hamas 7. listopada 2023., Trump je kasnije rekao da se ta militantna skupina mora "slomiti".
Najavio je "pakao" ako Izrael i Hamas ne postignu dogovor o prekidu vatre koji bi rezultirao povratkom talaca koje drži palestinska militantna skupina u Gazi prije nego što on preuzme dužnost.
Njegovi savjetnici nagovijestili su i da će obnoviti takozvanu kampanju maksimalnog pritiska sankcijama iz svoga prvog mandata protiv Irana.
Klima
Trump je opetovano obećao da će se povući iz Pariškog sporazuma, međunarodnog sporazuma koji ograničava emisije stakleničkih plinova.
Povukao se iz njega tijekom svog mandata, ali se SAD ponovno pridružio sporazumu pod Bidenom 2021.