Danski astronom Tycho Brahe najpoznatiji po svojim "nebeskim" otkrićima do kojih je došao u 16. stoljeću, prije izuma teleskopa, a bavio se i tada popularnom alkemijom te pripremao tajne pripravke za elitne klijente. Na čemu je sve točno Brahe radio u alkemijskom laboratoriju, smještenom ispod njegovog dvorca i zvjezdarnice Uraniborg, svojevrsna je povijesna enigma.
Naime, sačuvano je samo nekoliko njegovih alkemičarskih recepata. Uraniborg, koji se nalazio na otoku Ven u blizini švedske obale, dobio je naziv po muzi astronomije Uraniji, a srušen je nakon Braheove smrti 1601.
Proučili krhotine iz vrta koji je nekada okruživao dvorac
Kaare Lund Rasmussen s Odjela za fiziku, kemiju i farmaciju na Sveučilištu južne Danske odlučio je detaljnije istražiti, odnosno provesti kemijsku analizu krhotina stakla i keramike pronađenih na mjestu gdje se nekoć nalazio Uraniborg. Krhotine su otkrivene u ostacima vrta koji je nekada okruživao dvorac, a smatra se da stižu iz alkemijskog laboratorija.
U četiri fragmenta pronađene su veće koncentracije određenih elemenata, poput bakra, cinka, žive, zlata i olova. No znanstvenike je posebno iznenadilo otkriće neobičnog elementa koji nije bio poznat znanstvenicima tog razdoblja.
Rasmussen i njegovi kolege su se zapanjili kada su u krhotinama pronašli volfram. "Živa i zlato su se za vrijeme renesanse često koristili u lijekovima, no pronalazak volframa je misterij", kazao je Rasmussen, a prenosi CNN.
"Kako je volfram završio ovdje?"
Alkemija, preteča kemije, imala je dvije svrhe - proizvesti zlato i lijekove. Alkemičari su pokušali dobiti zlato od manje vrijednih metala i minerala. "Tada se nije znalo za volfram. Kako se onda ovaj element našao u krhotini iz alkemijske radionice Tycha Brahea?" navodi Rasmussen.
Švedski kemičar Carl Wilhelm Scheele je 1781. godine, više od 180 godina nakon Braheove smrti, otkrio volframovu kiselinu u mineralu. Nedugo nakon toga su španjolski kemičari Juan Jose i Fausto d’Elhuyar y de Suvisa uspješno izolirali ovaj element.
Moguće je da je volfram stigao u Braheov laboratorij preko nekog minerala, a možda ga je sam Brahe, da to i nije shvatio, izolirao tijekom eksperimenata. Postoji i mogućnost da je danski astronom naišao na volfram proučavajući rad njemačkog mineraloga Georgiusa Agricole, koji je tijekom taljenja kositra naišao na "neobičnu tvar".
Agricola je u svojoj knjizi iz 1546. "De Natura Fossilium" tu tvar nazvao - volfram. "Možda je Tycho Brahe čuo za to i znao za volfram, ali to ne možemo provjeriti. Ovo je samo jedno od objašnjenja za pronalazak volframa u uzorcima", rekao je Rasmussen.
Istraživanje naziva Chemical analysis of fragments of glass and ceramic ware from Tycho Brahe’s laboratory at Uraniborg on the island of Ven (Sweden) objavljeno je u časopisu Heritage Science.