Čelnici vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini nisu se danas uspjeli dogovoriti oko reformskih zakona koji bi toj zemlji otvorili pregovore o članstvu u Europskoj uniji, a kao posljednju mogućnost najavili su da će se stranačke radne skupine u sljedećih tjedan dana pokušati o tome usuglasiti.
Prigodom nedavnoga posjeta Sarajevu, tim koji su činili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, hrvatski premijer Andrej Plenković i nizozemski premijer Mark Rutte, istaknuto je da vlasti moraju izmijeniti četiri zakona kako bi Europska komisija bezuvjetno predložila otvaranje pregovora s BiH, o čemu odlučuje Europsko vijeće koje zasjeda 20. i 21. ožujka.
U parlamentu je usvojen Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, no vodeći bošnjački, hrvatski i srpski političari nisu se mogli usuglasiti o Izbornome zakonu, Zakonu o sudovima i Zakonu o sukobu interesa.
Različita tumačenja zakona
“U osnovi nismo dogovorili ova tri zakona. Povjerenstva će nastaviti raditi na njima u pokušaju da se usuglasimo. Nakon toga bi ti zakoni išli u proceduru. Žao mi je što nismo napravili iskorak", rekao je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović na konferenciji za novinare nakon sastanka.
Dodao je kako postoje različita tumačenja oko toga što bi se trebale usuglasiti političke stranke, ali i da sve tri strane različito gledaju što su prijepori.
"Dat ćemo napora da se ipak napravi iskorak. Ja međutim mislim kako su ova tri zakona minimum koji trebamo završiti”, dodao je Čović. Najavio je da će radne skupine u sljedećih sedam dana pokušati usuglasiti prijeporne detalje u zakonima.
Čelnik SDP-a BiH i federalni premijer Nermin Nikšić potvrdio je kako će se stranke nastaviti pokušavati dogovarati. “Ostajemo predani traženju kompromisa", rekao je.
Vodeći srpski političar u BiH Milorad Dodik je pak mišljenja kako BiH i s do sada donesenim zakonima zaslužuje europsku perspektivu.
Dodik: BiH je već dosad zaslužila europsku perspektivu
"Mi tražimo od (Europskog) Vijeća da nam odredi datum za pregovore. Učinili smo dosta. Riješili smo Frontex, Zakon o sprječavanju terorističkih aktivnosti. Tragamo za tim da napravimo dogovor kako bi Europsko vijeće dalo šansu BiH za otvaranje pregovora", rekao je.
Usuglašavanje oko Izbornog zakona BiH zapelo je na pitanju biranja članova Predsjedništva BiH. Bošnjačke stranke inzistiraju da se mijenja ustav i provedu presuda Europskog suda za ljudska prava, dok hrvatska strana traži da se pronađe rješenje kako bi se prestalo s preglasavanjem toga naroda, što je slučaj s četverostrukim nametanjem Željka Komšića glasovima Bošnjaka.
Kad je u pitanju Zakon o sudovima, bošnjačke stranke inzistiraju da sjedište drugostupanjskog Žalbenog suda bude u Istočnom Sarajevu, a srpska strana traži da to bude Banja Luka.
Dodik je opetovano odbacio mogućnost intervencije visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon poručujući kako bi u tom slučaju srpska strana odustala od europskog puta.