Hrvatska posljednjih godina ima ogromnih problema s nedostatkom radne snage pa je primorana uvoziti strane radnike. Iako je ovaj problem najviše morio ugostitelje tijekom ljetne sezone, u posljednje vrijeme se prelio i na ostatak godine te druge sektore. U Hrvatskoj kronično nedostaje radnika, a u problemu nisu samo ugostitelji već i trgovci, zdravstvo, obrazovanje...
U pulskoj školi se ni nakon tri ponovljena natječaja nije javio nijedan kuhar
U pulskoj Školi za odgoj i obrazovanje imaju problem s kroničnim nedostatkom edukacijskih rehabilitatora na čijim mjestima trenutno rade učitelji i odgajatelji. No to nije jedini problem. Ravnateljica škole Višnja Popović kazala nam je da se na tri natječaja za posao kuhara nije javio nitko.
"Mi smo škola koja provodi posebne programe za osnovnu i srednju školu i imamo jako velik problem s nedostatkom edukacijskih rehabilitatora kao stručnih nastavnika za provođenje takvih programa. Na tim radnim mjestima za sada rade nestručne zamjene, odnosno učitelji razredne nastave i odgajatelji. To nam je krucijalni problem s obzirom na to da se radi o odgoju i obrazovanju učenika s poteškoćama.
Drugi problem nam je zapošljavanje tehničkog osoblja, odnosno kuhara. Na već trećem natječaju nemamo niti jednu zainteresiranu osobu. Nudimo rad na pola radnog vremena, no imamo potrebu i za zamjenom na puno radno vrijeme. Ni za to nema zainteresiranih.
To je školstvo, male su plaće, sve je to meni jasno. Mi smo turistička regija i vjerujem da ljudi s takvim zanimanjem lakše pronalaze poslove u sezoni koji su jako lijepo plaćeni. Za sada problem rješavamo nestručnim zamjenama, no to nije pravo rješenje. Što se tiče škole i djece, ništa ne pati. Pripremamo kuhane, specifične obroke, ali to nije rješenje koje bi nas zadovoljilo", kazala nam je ravnateljica Višnja Popović.
Ugostitelj: Gdje su naši ljudi? Budućnost nam je dno
Ugostitelj iz Zagreba Mario Žamboki kazao nam je da mu nije jasno kamo su nestali hrvatski radnici. Smatra da nije moguće da se sva radna snaga iselila, već da ljudi jednostavno ne žele raditi. Kaže da se snalaze kako stignu.
"Uvijek sve radimo dok voda ne dođe do grla. Kod nas je sve komplicirano. Treba pojednostaviti radne dozvole jer je bez stranih radnika naša budućnost dno. Ne znam gdje su naši ljudi, ne znam je l' ne žele raditi ili što, pa nisu se svi odselili. Ako ovako nastavimo, zatvorit će se jako puno ugostiteljskih objekata.
Gdje su naši ljudi, gdje su naši radnici? Očito je da slabo radimo i da ljudi općenito ne žele raditi. Sad su počeli ucjenjivati, neće nitko raditi za tisuću eura, ali mi nemamo računice za takve plaće. Dao bih ja plaću tri tisuće eura, ali kako? Sve je poskupilo, inflacija je učinila svoje i biznis se tako ne može razvijati", kazao nam je.
Sindikat radnika Hrvatske: Potrebno je povećati plaće
Predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske Marina Palčić kaže da ističu potrebu za značajnim povećanjem plaća u Hrvatskoj, što je ključno, kaže, za dugoročnu održivost i budućnost države.
"Problem nedostatka radne snage u Hrvatskoj, često nazivan ‘nedostatkom radnika’, zahtijeva slojevitu analizu. Radna mjesta se oglašavaju, no nedostatak zainteresiranih često se proglašava rezultatom nedostatka radne snage u zemlji. Brzo se prešlo s problema manjka radne snage u građevinskom sektoru na nedostatak od navodno 500.000 radnika diljem Hrvatske, uključujući javni sektor.
Kada poslodavci tvrde da ne mogu pronaći radnike, važno je jasno reći cijelu rečenicu: ne mogu pronaći radnike za ponuđenu plaću i uvjete rada. Radnici su godinama slušali kako tržište određuje njihove plaće i takve su ih niske plaće prisilile na odlazak iz zemlje. Umjesto da radnici osjete i dobrobiti tržišne ideje kroz povećanje plaća, podvaljena im je nova politika dovođenja radnika iz trećih zemalja.
Jednim potpisom vlada tržište širi na cijeli svijet, i to bez ograničenja. Hrvatski radnici iznova gube, a treba naglasiti da ne odlaze izvan zemlje iz hira, već iz stvarne potrebe. Povećanje plaća za nekoliko stotina eura moglo bi značiti razliku između odlaska i ostanka", kazala nam je.
"Uvoz radnika iz trećih zemalja dodatno će usporiti rast plaća"
Palčić smatra da će uvođenje radne snage iz trećih zemalja dodatno usporiti rast plaća.
"Podsjećamo na paradoks da je ova vlada, točnije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, stranim investitorima reklamirala Hrvatsku kao poželjnu destinaciju za investiranje s jednom od najnižih plaća u EU. Naša nas vlada prodaje kao jeftinu radnu snagu", kazala nam je.
Palčić kaže da će dovođenje radne snage iz trećih zemalja dodatno usporiti rast plaća jer, tvrdi, poslodavci ne moraju povećavati plaće kada mogu pronaći novu radnu snagu za postojeće uvjete. Smatra da je stoga hitno potrebno uvesti ograničenja, odnosno kvotu za dolazak stranih radnika i postrožiti uvjete zapošljavanja radnika iz trećih zemalja kako bi se potaklo povećanje do razine dostojanstvenih plaća.
"Država bi trebala nastaviti s rasterećenjem troškova rada, osiguravajući da takvo rasterećenje vodi do povećanja plaća radnika, a ne samo smanjenja troška rada poslodavcima. Nezavisni sindikat radnika Hrvatske je dio Koalicije za dostojanstvenu plaću, koja, po zadnjim izračunima, danas u Hrvatskoj iznosi otprilike 1800 eura neto. Pozivamo vladu da objasni građanima kako se živi s trenutnom minimalnom plaćom od 840 eura bruto", kazala je Palčić u razgovoru za Index.
Velika potražnja za radnicima u građevini. Najmanje se traže fotografi, grafički dizajneri i modni tehničari
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj registriranih nezaposlenih osoba krajem siječnja ove godine iznosio je 119.720, što je za 2.2 posto manje u odnosu na siječanj 2023. godine.
Iz HZZ-a kažu da je glavni razlog nedostatka radnika velika potražnja za radom u građevinskom sektoru zbog obnove objekata porušenih potresom te zbog izgradnje infrastrukturnih objekata financiranih iz fondova Europske unije. Naglašavaju da se tijekom ljetne sezone može očekivati značajan nedostatak radnika u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva zbog velike potražnje za uslugama u turizmu.
"Problem nedostatka radnika u pojedinim djelatnostima rješava se uvozom radne snage i povećanjem realnih plaća. Dugoročno se problem rješava prilagodbom obrazovanja potrebama tržišta rada. Najviše nedostaju radnici građevinskih zanimanja kao što su zidari, tesari, armirači, fasaderi, krovopokrivači i elektroinstalateri. Tijekom ljetne sezone najviše će nedostajati kuhari, konobari, pekari, mesari i slastičari. Nasuprot tome, postoji višak fotografa, grafičkih dizajnera i modnih tehničara", kazali su nam iz HZZ-a.
Pala potreba za programerima, kuhara i trgovaca još uvijek nedostaje
Prema podacima stranice MojPosao, vidljivo je da je u trinaest godina broj oglasa na ovoj stranici šest puta veći, a u samo zadnje dvije godine zabilježen je porast za preko deset tisuća oglasa za posao.
Promijenila se i situacija s potražnjom prema zanimanjima, Ipak, u pojedinim sektorima već godinama ima manjka radnika. Primjerice, na tržištu rada godinama fale konobari, kuhari, radnici u proizvodnji i prodavači, dok je tržište u posljednje dvije godine, nakon izrazito velike potražnje, postalo zasićeno programerima.
HNB: Problem je u neusklađenosti ponude i potražnje radnika na tržištu
Iz Hrvatske narodne banke su nam kazali da je, kako bi se odgovorilo na pitanje manjka radnika u Hrvatskoj, potrebno pristupiti problemu s aspekta tržišta rada, odnosno potražnje i ponude na tom istom tržištu.
"Prvo, uzimajući u obzir da je radna snaga temeljni čimbenik proizvodnje, gospodarski rast podrazumijeva rastuću potražnju za radnom snagom na tržištu rada. Drugim riječima, želimo li proizvesti više dobara i usluga, još uvijek nam je za to nužno zaposliti više radnika.
Drugo, potrebno je imati u vidu da je ponuda radne snage na tržištu rada rezultat raspoložive količine radne snage, koja se standardno iskazuje brojem radno sposobnog stanovništva. Radno sposobno stanovništvo je u biti populacijska kategorija koja je primarno određena demografskim trendovima, odnosno prirodnim (natalitetom i mortalitetom) i mehaničkim (imigracijom i emigracijom) kretanjem stanovništva.
Imajući u vidu navedeno, može se zaključiti da na hrvatskom tržištu rada trenutno imamo višak potražnje kao posljedicu povoljnih gospodarskih trendova i istovremeni manjak ponude zbog, nažalost, uglavnom nepovoljnih demografskih trendova.
Dodatno, treba spomenuti da se o nedostatku radnika često priča u kontekstu neusklađenosti ponude i potražnje za radom. Primjerice, u slučaju da poslodavci uglavnom traže radnike za poslove sa stručnom spremom, dok se s druge strane nude radnici koji imaju visoku stručnu spremu, "matching proces" bit će neusklađen.
U navedenom primjeru, čak i ako brojčano ima dovoljno radnika, a oni po svojim karakteristikama ne odgovaraju traženima, govorit će se o neusklađenosti tržišta rada za ta tražena zanimanja", kažu iz HNB-a.
"Kroz 20 godina bi u Hrvatskoj moglo nedostajati 400.000 radnika"
Iz HNB-a su Indexu kazali da demografske projekcije UN-a, koje pokazuju očekivano smanjenje stanovništva u radnoj dobi od 25 do 64 godine kroz narednih 20 godina, pokazuju da bi Hrvatskoj moglo nedostajati 400.000 radnika. I oni ističu da je najjednostavnija opcija za nadoknadu tog gubitka povećanje participacije stanovništva u radnoj snazi. Kazali su nam i kako je manje Hrvata uključeno u svijet rada nego što je to slučaj u drugim članicama Europske unije.
"Dostizanjem prosječne stope participacije mogli bismo dobiti još 120 tisuća potencijalnih radnika. Sve duže živimo pa je logično i produljenje radnog vijeka, što može dodatno povećati radnu snagu. Već vidimo kontinuirani porast dobrovoljnog angažmana umirovljenika na pola radnog vremena, otkad im je vlada to omogućila, pa ih danas na taj način radi gotovo 30 tisuća, a ta će brojka sigurno i dalje rasti.
Konačno, sve veći dio radnih mjesta će se moći automatizirati, što će također donekle smanjiti potrebu za uvozom radne snage. Onaj dio nedostajuće radne snage koji se neće moći nadomjestiti kombinacijom navedenih politika, uz, nadamo se, pomoć pronatalitetnih politika koje uobičajeno imaju relativno spore rezultate, morat će se osigurati imigracijom, kao što je to, uostalom, zadnjih godina već slučaj. Ta imigracija može, naravno, uključivati i povratak dijela naših građana koji su otišli u inozemstvo za većim prihodima", kazali su iz HNB-a.