U PETRINJI će svakoga dana u 12 sati i 19 minuta zazvoniti crkvena zvona. Crkva u samom središtu Petrinje će zvoniti kako bi ljude svaki dan podsjećala na razoran potres i tragediju koju je izazvao.
"Bit će to jedan podsjetnik da je život prolazan i da smo kao ljudi često slabi pred prirodom", kaže velečasni Josip Samaržija, župnik Župe sv. Lovre u Petrinji.
"Naš narod pokazao je da je solidaran, da je u zajedništvu, u milosrđu, ljubavi", dodao je za HRT.
Kako se čini, kod stanovnika Petrinje ova vijest nije baš izazvala oduševljenje.
Petrinjka ogorčena: Čemu to? Ne razumijem
Indexu se javila čitateljica iz Petrinje koja je ogorčena najavom.
"Jučer sam pročitala vijest kako će zvona crkve sv. Lovre zvoniti svakog dana kao podsjetnik na tragediju. Ne razumijem odakle ta ideja da bi nekoga trebalo podsjećati na potres, posljedice potresa su vidljive gdje god se okreneš. Ljudima zaista u ovom trenutku ne treba nešto što će dodatno 'usidriti' traumu. Crkva ionako zvoni u podne, čemu još i ovo? Ne razumijem", poručila je Petrinjka.
Psihologinja: Ponekad je lako zaboraviti da trebamo zacijeliti, a ne se mobilizirati za neku borbu
Za mišljenje o crkvenoj zvonjavi, za koju oni koji su se toga dosjetili eksplicitno navode da joj je smisao podsjećati ljude na tragediju koju su doživjeli, pitali smo i psihologinju Helenu Rašić Radauš.
"Jedna od najvažnijih stvari u zacjeljivanju trauma je vrijeme i izostanak stalnih podsjetnika na traumu. Jako je važno i djeluje povezujuće na ljude da postoji neki podsjetnik na katastrofu koju su proživjeli - ali iz aspekta poštovanja za izgubljene živote i osjećaja sigurnosti, za zajedništvo koje su pokazali i za živote koji su se promijenili, ali koji će se i dalje voditi. Potres je uzrokovao gubitak života i ogromnu bol tisućama, stotinama tisuća ljudi. Svaki potres na njih djeluje retraumatizirajuće. Video potresa može djelovati retraumatizirajuće. Već su se psiholozi snažno usprotivili neprimjerenom videu koji se prikazivao na HRT-u i djelovao izrazito uznemirujuće na odrasle i na djecu. Ponekad je lako zaboraviti da trebamo zacijeliti, a ne se mobilizirati za neku borbu", rekla je psihologinja Helena Rašić Radauš.
"Svaka osoba će zauvijek u sebi nositi podsjetnik na traumu, doista im ne treba glasan zvuk da ih svaki dan dodatno podsjeća na proživljeno"
Posebno se osvrnula na objašnjenje da zvonjava treba podsjećati ljude na to kako je život prolazan.
"Mislim da ne postoji osoba na području pogođenom potresom koja nije svjesna koliko je život prolazan i kako je moguće da u par sekundi izgube sve što su do sada gradili. To je spoznaja koju će nositi sa sobom do kraja svog života i nikad to neće zaboraviti. Uvažavajući želju za iskazivanjem poštovanja prema izgubljenom, moramo biti dovoljno samokritični da znamo da ponekad naše najbolje namjere nemaju ono djelovanje na ljude koje bismo željeli da imaju", kazala je psihologinja za Index.
Poslala je i poruku stradalima s Banije.
"Onima koji su proživjeli najgore u potresu želim od sveg srca da 12:19 bude samo minuta prije 12:20 i da što prije postane samo jedna od 1440 u danu. Jednako bitna kao svaka druga, ali da ne bude stalni podsjetnik na strahotu koju su proživjeli. Konstantno podsjećanje na tu minutu straha ne može nikako djelovati zacjeljujuće na ljude, može im samo naštetiti. Ako već postoji želja da se obilježi, iz poštovanja, taj trenutak i ljudi koji su sve izgubili - to se može napraviti tako da zvono u to vrijeme zvoni jednom mjesečno. Svaka osoba će zauvijek u sebi nositi podsjetnik na traumu, doista im ne treba glasan zvuk koji se širi da ih svaki dan dodatno podsjeća na proživljeno", poručila je za Index psihologinja Helena Rašić Radauš.
Na Indexu smo vas jučer pitali što mislite o zvonjavi crkvi radi podsjećanja na potres. I dalje možete reći svoje mišljenje.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.