VRANE SU najinteligentnija skupina ptica koja se pronalazi u prirodi u Hrvatskoj. Godinama mogu pamtiti lice čovjeka, a onoga koga percipiraju kao agresora prepoznat će nakon dugo vremena, čak i ako se odjene sasvim drugačije. Dokazano je da imaju sposobnost planiranja budućnosti i spremanja hrane te znanje prenose generacijama.
Vranama je čovjek najveći neprijatelj
Najvećim neprijateljem vrane smatraju čovjeka, posebice tijekom svibnja i lipnja kada se često i agresivno znaju zalijetati u ljude, djecu i pse kako bi obranile svoje mlade ptiće. To se prije svega odnosi na sivu vranu, koja je uobičajeni stanovnik gradova i naselja.
"Naime, pojedine sive vrane štite svoje ptiće poletarce zalijetanjem na prolaznike ili njihove ljubimce koji se ptićima nađu u blizini. Sive vrane ovime prolaznike nastoje zastrašiti ili im zasmetati dovoljno da se udalje od poletarca.
Siva vrana je u potpunosti svjesna da smo mi njoj i njenom ptiću mnogo veća prijetnja nego je ona nama, i da nas ona sama ne može ugroziti. Zalijetanjem nas stoga nastoji iziritirati i zastrašiti kako bismo se udaljili od njenog ptića", objašnjava Iva Šoštarić, ornitologinja Udruge Biom.
"Zalijetale su se na sve, kao iz Hitchcockovog filma Ptice!"
Napadi vrana za ljude znaju biti zastrašujući zbog čega mnogi reagiraju nagonski i u strahu što zna dovesti do većih ozljeda. Najviše su se žalili stanovnici Prečkog i Španskog, a neki su za Index opisali kako je izgledao napad vrana.
Vrane napadaju Zagrepčane. "Deset ih je išlo na mene, bilo je strašno"
"Prije pet-šest dana šetala sam psa kod škole kad su me napale vrane. Najprije su krenule na mog psa, a onda prema meni. Bilo je jako strašno, deset vrana je krenulo prema meni. Malo me strah sad opet ići tim putem, idem tamo gdje ih nema", ispričala nam je Nada iz Prečkog.
"Jučer ujutro sam s balkona svog stana čula jako graktanje i vidjela sam kako se skupilo dosta vrana na drveću ispred, gdje se nalazi puteljak od ulice Marije Radev, kraj DV Prečko gdje djeca svakodnevno izlaze na igru. Tada sam vidjela kako se na svakog prolaznika tim putem vrane zalijeću i napadaju, uz jako graktanje.
Pokušala sam ljudima koji su prolazili doviknuti s balkona da ne idu tim. Ljudi koje su pikirale pokušavali su bježati, ali one su ih pratile u tom dijelu i uporno napadale. Jedan gospodin je i pao dok se branio, jedna cura je počela vikati i bježati. Uglavnom grozno, kao iz Hitchcockovog filma Ptice!", kazala je Sunčica.
U Zagrebu živi 2700 parova sivih vrana. "Broj je veći zbog neadekvatnog odlaganja otpada"
U Hrvatskoj možemo pronaći osam različitih vrsta vrana, od kojih se pet može susresti u gradovima. Najbrojnije gradske vrste su gačac i siva vrana, koja se najčešće zaletava u ljude kako bi obranila mlade, dok se na gačca, odnosno u potpunosti crnu vranu, ljudi žale zbog buke i izmeta.
Procijenjeno je da u Zagrebu živi 2700 parova sive vrane i 6200 parova gačaca. Najveći broj ih je zastupljen u naseljima Špansko, Gajnice, Žitnjak, Botinec, Studentski grad, Zapruđe, Trešnjevka jug-Knežija te Ravnice. Iz Grada Zagreba su potvrdili kako je ovih dana stigla dojava i za Folnegovićevo naselje.
"U svim većim europskim gradovima uočeno je da su kao osnovni razlozi za sve veći broj vrana u urbanim sredinama nesavjesno ili neadekvatno odlaganje otpada, dostupnost hrane, nepostojanje prirodnih neprijatelja, blage zime te visoke krošnje drveća.
Valja istaknuti da postoji značajan broj građana koji i dalje neodgovorno hrane vrane, kao i onih koji se izrazito protive bilo kakvim invazivnim mjerama i postupanjima u periodu lovostaja od 1.3. do 31.7., a za što je potrebno ishoditi posebno odobrenje Ministarstva poljoprivrede", kazali su iz Grada Zagreba.
"Treba što više raditi na reguliranju staništa vrana"
Veći broj vrana u gradovima utječe i na veći broj napada tijekom svibnja i lipnja, a njihovo agresivno ponašanje smiruje se početkom srpnja. Vrane napadaju i u susjednim zemljama, Srbiji i Sloveniji. Mediji svake godine prenose vijesti o posljedičnim ozljedama, kao i slučajevima slomljene noge zbog pada s bicikla.
"Takvi slučajevi jesu ozbiljni i upravo stoga treba što više raditi na reguliranju staništa vrana. Trebalo bi im onemogućiti pristup ostatcima hrane na kontejnerima i ostalim odlagalištima otpada, poticati različite vrste raslinja u gradu, poput niskih grmlja i drveća, a ne samo otvorenih travnjaka koji pogoduju vranama.
Populacija vrana u gradovima bi se smanjila i izgradnjom alternativnih gnjezdilišta za vrane izvan ljudskih naselja, poput sadnje i zaštite drvoreda visokih stabala. Treba probuditi svijesti o tome da se tu ne radi o napadima ili zlovoljnosti vrana, već o rijetkim slučajevima gdje su vrane moguće zbog prijašnjih loših iskustava iz predostrožnosti htjele zaštiti svoje mlade", poručili su iz udruge Prijatelji životinja.
Kako se zaštiti?
Iako to ljudima predstavlja težak zadatak, u prisutnosti vrana potrebno se ponašati normalno i smireno. Najveća opasnost u nadlijetanjima vrana predstavlja sama panika osobe koja u strahu može pasti i ozlijediti se. Nekontrolirano ponašanje može vranu još više uznemiriti, pa ponekad znaju napadati i djecu koja su razigrana i mašu rukama.
"Panika može dovesti do ozljede, zato treba zadržati smirenost. Ne smije se trčati, bježati ili nastaviti voziti bicikl. Preporučuje se silazak s bicikla ili polako nastaviti hodati i udaljiti se s lokacije.
Kako biste se zaštitili, potrebno je podignuti ruke, torbu, kišobran ili drugi predmet iznad glave. Vrlo bitan način obrane je i gledanje prema vrani jer se ona neće zalijetati ako gledamo prema njima", savjetovala je ornitologinja Iva Šoštarić.
U slučaju da ste primijetili veći broj vrana u svome naselju ili su se u vašoj blizini događali napadi, obavezno zovite gradske komunalne službe, vatrogasce te društva za zaštitu životinja koji vam mogu pomoći. Prijave je moguće dostaviti provoditelju Programa zaštite divljači Ustanovi ZOO vrt Grada Zagreba na mobitel 091/6045-506 ili na mail zastita.divljaci@zoo.hr.