Učitelji, a da vas platimo po kvaliteti vašeg proizvoda?

Foto: Index/Pixsell/Patrik Macek

UČITELJI i nastavnici traže veće plaće i to je u načelu u redu. Međutim, cijela maglovita priča oko osnovica i koeficijenata je jako problematična.

Učenici kao repromaterijal

Da bih to objasnio moramo se za početak složiti da učitelji i nastavnici nešto proizvode. Dobiju repromaterijal u obliku učenika i roku od devet mjeseci od njega stvore proizvod s dodanom vrijednošću – dječaku ili djevojčici koji u došli prvi dan u školu utuve neko znanje u glavu. 

Ako se složimo oko te osnovne postavke da su učitelji i nastavnici proizvođači, onda bi bilo lako postaviti jednostavniji, pravedniji i učinkovitiji način izračuna plaća, nagrađivanja, ali i kažnjavanja.

Tri standardizirana testa 

Potrebna su tri standardizirana testa. Prvi na početku godine određuje startnu poziciju učenika koji su im dani kao materijal za rad. Drugi na sredini godine ocjenjuje napredak u prolaznom vremenu. Treći na koncu godine ocjenjuje rezultat njihovog cjelogodišnjeg rada. Ne samo učenika nego i učitelja. Na osnovu tih testova određuje se brojka kojom bi se množila neka osnovna plaća i time bi se pravedno, po kvaliteti konačnog proizvoda, vrednovao nastavnički rad. Drugi je benefit takvog pristupa i smanjenje proizvoljnosti ocjenjivanja i hiperprodukcija odlikaša.

Računao bi se i prosjek škole

Kao osigurač se u izračun plaće može staviti i vrednovanje škole kao kolektiva, odnosno prosječnog uspjeha svih učenika škole na svim standardiziranim testovima. Time bi se izbjeglo da neki pohlepni nastavnik ne optereti tako učenike svojim predmetom pa da nemaju vremena za druge. Umanjila bi se i mogućnost zapošljavanja preko veze jer bi se nastavnički kadar pobunio ako im netko pokuša nametnuti kolegu koji im svojim lošim radom smanjuje plaće. Jednako tako bi reagirali na svakoga tko otaljava svoj posao.

Različite plaće jer različito rade

I da, tada bi bilo moguće da u dvjema školama, u dva susjedna kvarta, nastavnici imaju drastično različite plaće, ali to bi ovisilo samo o njihovom radu. 

Socioekonomske prilike učenika tu bi igrale vrlo malu ulogu jer bi se – ponavljam s početka – ocjenjivao mjerljivi napredak.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.