Udruga hrvatskih sudaca (UHS) poslala je pritužbu Europskoj komisiji (EK) na rad vlade. Navodi kako su plaće sudaca u RH neprimjerene visine u odnosu na funkcije koje suci obavljaju te najavljuje kako su članovi UHS-a spremni ponovo započeti mjere upozorenja.
''Visinu osnovice određuje izvršna/zakonodavna vlast samostalno (samovoljno) jer nije propisan niti ustanovljen mehanizam objektivnih kriterija na temelju kojih se osnovica određuju, niti je predviđena participacija sudaca u odlučivanju o visini te osnovice'', ističe UHS.
U UHS-u podsjećaju kako se do 2000. osnovica za obračun plaće vezala na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini (objektivni kriterij), a potom je određena zakonom, što je protivno Ugovoru o EU i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te preporukama relevantnih institucija EU i Vijeća Europe.
Sudačka udruga ističe da je stoga tijekom 2023. poduzela i predložila niz mjera kako bi se uklonio svaki daljnji izravni utjecaj zakonodavne i izvršne vlasti na visinu plaće sudaca, zahtijevajući pritom, kao treći korak predložene reforme, i poboljšanje uvjeta rada sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.
UHS podsjeća da je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica tim povodom javno obećao usvajanje cjelovitog Zakona o plaći do kraja 2023., kojim bi se definirali objektivni kriteriji za usklađivanje osnovice uvođenjem tzv. indeksacije koeficijenata sudaca drugačije nego što je to sada propisano te uređenje materijalnih prava sudaca.
UHS: Suci su u podređenom položaju prema vladi
Udruga naglašava da Zakon o plaćama nije usvojen u obećanom roku te da će istovremeno, izmjenama najavljenim ovih dana, status sudskih službenika i namještenika ostati ''čvrsto na samom dnu ljestvice''. O tome, dodaje UHS, svjedoči i primjer zapisničarke prvostupanjskog suda s 30 godina staža koja će dobiti manje od 40 eura povišice.
UHS dodaje kako o statusu sudaca govori činjenica da je osnovica za plaće ''donedavno bila 22 eura manja nego davne 2009., što je kao posljedicu imalo sustavno osiromašivanje sudaca, a time i ugroženo načelo neovisnosti sudaca''. Usporedbe radi, sucima je nakon prve faze pregovora osnovica porasla za 59.5 eura bruto u odnosu na 2009., a službenicima je u istom razdoblju, rasla za 269.13 eura, nadodaje UHS.
''Zahtjev neovisnosti sudaca nalaže da pravila koja uređuju visinu i rast plaće te materijalna prava sadržavaju jasne parametre, kako bi se izbjegla svaka opasnost od uporabe opisane situacije za politički nadzor nad sucima i sadržajem njihovih odluka. Postojeća zakonska rješenja i odugovlačenje izvršne vlasti u donošenju cjelovitog zakona stavljaju hrvatske suce u podređeni položaj prema vladi'', poručio je UHS.
U UHS-u ukazuju da suci u RH, prema podacima iz 2022., unatoč nepovoljnom materijalnom statusu godišnje rade na više od milijun novih spisa, što je najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU. Navode i da svjedoče svakodnevnom odljevu sudskih službenika bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima.
Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto, a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana, ističe UHS.
''Nakon pritužbe EK, UHS je nastavio razgovore s predstavnicima vlade RH, te se i ovim putem javno obraća MPU sa zahtjevom da se konkretnim rješenjem očituju na zahtjeve sudaca i omoguće provedbu indeksacije osnovice plaće, uvođenje platnih razreda za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, te druga materijalna prava'', navodi udruga dodajući kako iskazuje punu podršku zahtjevima sudskih službenika i namještenika s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.
U protivnom članovi UHS-a spremni su ponovno započeti mjere upozorenja u skladu s odlukom Upravnog odbora UHS-a od 18. prosinca 2023, stoji u priopćenju.