Suočene s ozbiljnom prijetnjom da Ukrajina izgubi rat, države članice NATO-a i EU pojačale su napore da se to spriječi. Problemi s topničkim streljivom su riješeni. Intenzivno se traže PZO raketni sustavi koji će onemogućiti ruske napade. Čak se spominje i mogućnost odlaska NATO vojnika u Ukrajinu. Iako u početku snažno kritizirana, ta se opcija čini sve vjerojatnijom.
Ukrajinski predsjednik Zelenski je 16. svibnja novinarima potvrdio da ukrajinska vojska više nema logističkih problema, barem što se tiče nabave granata za haubice. Ili kako je Zelenski to formulirao, "u proteklih nekoliko dana niti jedna ukrajinska brigada nije prijavila nedostatak topničkog streljiva".
Zanimljivo je da je to prvi put od veljače 2022. i početka ruske agresije. Najgora kriza nastupila je tijekom zime jer je američki Kongres odbijao potvrditi pomoć Ukrajini. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov u siječnju ove godine tvrdio je da ukrajinska artiljerija jedva uspijeva ispaliti do 2000 granata dnevno, dok je ruska ispaljivala i do 10 tisuća.
Obnova američke isporuke oružja riješila dio problema
Do dramatične promjene došlo je uslijed obnavljanja američkih isporuka. Situacija će se još više poboljšati kad u lipnju put Ukrajine krene 180 tisuća granata nabavljenih unutar češke inicijative kupnje streljiva na svjetskom tržištu.
Češki timovi su do sada osigurali mogućnost kupnje 500 tisuća granata kalibra 155 mm i još 300 tisuća kalibra 122 mm. Iz Praga tvrde da bi sveukupno, ako bude dovoljno novčanih donacija, mogli za Ukrajinu kupiti čak 1.5 milijuna granata.
Uz stalni priliv iz SAD-a, drugih saveznika i povećanje proizvodnje u Ukrajini, to bi bilo dovoljno da se parira ruskoj proizvodnji i uvozu iz Sjeverne Koreje pa bi ukrajinska vojska uskoro mogla (opet) imati manjak haubica iz kojih će ispaliti sve te granate.
Nedostatak ljudstva
Ništa manji problem je što ukrajinska vojska pati od nedostatka ljudstva. Čak više nego ruska. Ukrajinska vojska trenutno je uglavnom popunjena pričuvnicima starim između 40 i 45 godina pa je neki ukrajinski mediji nazivaju 40+ vojskom.
Takvo je stanje nastalo iz više razloga. Prvi je što su dragovoljci s početka rata uglavnom bili stariji ljudi koji su shvaćali što će se dogoditi ako se ne obrane. Drugi razlog je što ukrajinsko ministarstvo obrane još ni danas nema do kraja sređene popise novaka i pričuvnika.
Mnogima od njih ne znaju adrese pa im niti ne mogu poslati pozive za odsluženje vojnog roka ili mobilizaciju. Stoga ih vojna policija doslovno hvata po ulicama, na željezničkim i autobusnim kolodvorima ili popularnim mjestima za okupljanje.
Puno mladih pobjeglo iz zemlje, smanjena dob za mobilizaciju
Mnogi mladi našli su načina da pobjegnu iz Ukrajine. Iako nema službene brojke, vjeruje se da ih je više od milijun. S vremena na vrijeme iz Kijeva stignu najave da će zatražiti pomoć drugih država u vraćanju vojnih obveznika, ali to vrlo brzo utihne.
Zbog toga je Zelenski bio prisiljen 2. travnja potpisati zakone kojima se dob za mobilizaciju smanjuje s 27 na 25 godina. Značajno je smanjen i broj izuzetaka koje se štitilo od mobilizacije, ponajviše "vječnih" studenata. Uvedeno je i jako važno pravilo da mobilizacija ne može trajati duže od 36 mjeseci kako bi se izbjeglo da mobilizirani ostanu na bojištu doživotno.
Krajem prošle godine vojni vrh je zahtijevao novu masovnu mobilizaciju koja bi obuhvatila 450 do 500 tisuća pričuvnika. Zelenski je tada to odbio, no otada do danas situacija na bojištu se dramatično okrenula u rusku korist. Teško da će Zelenski i sada odobriti tako veliku mobilizaciju, no sigurno je da će ona obuhvatiti barem 200 tisuća pričuvnika koje treba obučiti da se bore, a ne da ginu.
NATO bi mogao poslati instruktore?
Rješenje za to trebalo bi biti dolazak velikog broja instruktora za obuku iz članica NATO-a. U intervjuu danom Financial Timesu estonska premijerka Kaja Kallas potvrdila je da se instruktori za obuku nekih od članica NATO saveza već nalaze u Ukrajini.
Premijerka Kallas smatra da slanje instruktora, koji će obučavati Ukrajince daleko do bojišta, neće uvući vojni savez u rat s Rusijom. Pa čak kad bi neki od njih bili napadnuti, te bi bili ozlijeđeni ili bi poginuli, to ne bi, po njenom mišljenju, automatski dovelo do aktiviranja članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora jer to ne bi bila NATO operacija te bi svaka država sama (a neke očigledno već jesu) odlučila o slanju instruktora.
NATO instruktori koji bi uvježbavali Ukrajince u Ukrajini razumno su rješenje. Doduše, uvijek će trebati neke poslati izvan Ukrajine na obuku koja zahtijeva kabinete, simulatore i uređene poligone.
Međutim, obuka pješaštva (kojeg nikad dosta) može se organizirati u Ukrajini. Pritom bi strani instruktori mogli istovremeno obučavati i vojnike i buduće instruktore. Obuka stotina tisuća vojnika je složena zadaća i najbolje ju je provesti što jednostavnije. A to u ovom slučaju znači u Ukrajini umjesto da se Ukrajince šalje u druge države.
Rusija se sprema za dugotrajan rat
Istovremeno, Rusija se priprema za dugi rat. Smjena Sergeja Šojgua i dovođenje ekonomista Andreja Belousova bila je tek početak. Nakon Šojgua 20. svibnja smijenjen je i njegov zamjenik general pukovnik Jurij Sadovenko. Na njegovo mjesto doveden je bivši zamjenik ministra financija Oleg Saveljev.
Očigledno je da novi ministar ne samo da smjenjuje Šojguov kadar već i da na vrh umjesto generala dovodi ekonomiste. Bit će to za Rusiju nikad do sada viđen presedan da ministarstvom obrane, pa posredno preko njega i oružanim snagama, upravljaju ekonomisti umjesto oficira. Isto tako, bit će zanimljivo vidjeti do koje će razine Belousov "čistiti" ministarstvo i oficire zamjenjivati civilnim stručnjacima.
Ovako drastična promjena pravila najbolje ukazuje na to da je Putin prihvatio scenarij da će rat u Ukrajini potrajati jako, jako dugo. Čak i ako se u Bijelu kuću vrati Donald Trump, to ne bi automatski dovelo do ruske pobjede. S jedne strane, s Trumpom nikad niste sigurni kakve će odluke donositi. S druge, bez obzira na tromost, europske države povećavaju vojnu proizvodnju te sve više mogu pomagati Ukrajini u obrani.
Belusov je jedan od najvećih ruskih stručnjaka za ekonomiju, a uz to i zagovornik dogovorne ekonomije kakva je nekad bila u SSSR-u. Nesumnjivo je da je sposoban osmisliti planove i mjere koje će rusku ekonomiju pretvoriti u ratnu.
Mjere koje bi obuhvatile nacionalizaciju i eksproprijaciju (po hrvatski izvlaštenje) tvrtki, zemljišta i vlasništva najvećih oligarha ruski narod bi dočekao s odobravanjem.
Oni koji će se buniti mogli bi, sasvim slučajno, izaći kroz prozor s nekog od najviših katova zgrada. Ne bi bilo prvi put.
Sadovenko je sretan što je samo smijenjen te (za sada) nije i priveden kao nekadašnji zamjenik ministra obrane Timur Ivanov. Ivanov je pod optužbama za primanje mita priveden 25. travnja. Nedugo potom, 12. svibnja, smijenjen je Šojgu. Očigledno je to bio tek početak smjena i čistke ministarstva obrane.