Foto: Hina
Predstavnici Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke ovaj su tjedan održavali sastanke s investitorima u Njemačkoj i Londonu.
Investitorima su predstavljeni osnovni makroekonomski pokazatelji i trendovi u gospodarstvu, program reformi, te fiskalna i monetarna politika, no politička nestabilnost, odnosno mogući pad vlade očito su izazvali nepovjerenje međunarodnih financijaša.
"Reakcija investitora je bila vrlo pozitivna, no odlučeno je da se nastavi s praćenjem kretanja na međunarodnim financijskim tržištima s namjerom izdavanja jedine planirane ovogodišnje euroobveznice nakon što se otklone trenutne domaće političke nejasnoće", navodi se u priopćenju Ministarstva financija.
Rejting agencije upozoravale na političku nestabilnost
Rejting agencije prije nekoliko mjeseci upozoravale su na političku nestabilnost kao jedan od važnih faktora koji može utjecati na (ne)povjerenje investitora.
Agencija Moody's snizila je sredinom ožujka dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na Ba2, navevši kao ključne razloge visok javni dug i nastavak slabih izgleda gospodarskog rasta u srednjem roku, a zadržala je i negativne izglede.
U Moody'su su tada upozoravali da aktualna koalicija u parlamentu između Domoljubne koalicije i MOST-a ima vrlo malu većinu, posebice nakon odlaska četvero parlamentaraca iz MOST-a.
"Širok raspon političkih pogleda unutar koalicije i relativno neiskustvo MOST-ovih parlamentaraca na razini središnje vlade pojačavaju rizik od toga da nova vlada neće biti u mogućnosti zadržati većinsku podršku u parlamentu za ekonomske i fiskalne reforme", upozoravali su iz Moody'sa.
Fitch sumnjao u stabilnost vlade i upozoravao na Oreškovićevo političko neiskustvo
Krajem siječnja, nakon formiranja vlade Tihomira Oreškovića , s ocjenom kreditnog rejtinga izašla je i agencija Fitch, koja je također potvrdila rejting uz negativne izglede.
Kod Fitcha rejting za zaduživanje u stranoj valuti ima ocjenu BB, a za zaduživanje u domaćoj valuti BB+.
Fitch je bio skeptičan prema Oreškovićevoj vladi, zbog sumnje u stabilnost koalicije i njegovog neiskustva u hrvatskoj politici.
U srpnju na naplatu stiže dug od 3,5 milijardi kuna
Hrvatskoj u srpnju na naplatu stiže 3,5 milijardi kuna državnih obveznica koje su plasirane na domaćem tržištu. refinanciranje tih obveznica ne bi trebao biti problem, jer su vjerovnici uglavnom domaći mirovinski fondovi, koji će vjerojatno prihvatiti novo izdanje.
No, u veljači 2017. na naplatu stiže 5,5 milijardi kuna obveznica, a dva mjeseca kasnije i inozemne obveznice vrijedne 1,5 milijardi dolara.
Javni dug Hrvatske je od izbijanja krize 2008. godine za gotovo 2,5 puta.
Iako je ekonomija propadala država se nastavila zaduživati te su od tada dug povećali sa 122 milijarde kuna, na blizu 290 milijardi kuna.
Hrvatska je zbog toga, s javnim dugom od preko 85 posto BDP-a, postala najzaduženija među tranzicijskim zemljama.