ŠVEDSKA nije jeftina zemlja. Tko god je proveo makar i dan u Skandinaviji, dobro zna koliko je skup život na sjeveru u odnosu na zemlje mediteranskog kruga. Sve je skuplje nego u Hrvatskoj: stanovanje, gorivo, električna energija za kućanstva, kafići i restorani, frizeri i automehaničari...
Šveđani plaćaju prehrambene proizvode i kućanske potrepštine manje nego Hrvati
Zapravo, gotovo sve, jer čini se da ono najvažnije - prehrambene proizvode i kućanske potrepštine - Šveđani plaćaju manje od Hrvata. I ne, za ovu neslavnu činjenicu ne možemo uprijeti prstom samo u maloprodajne lance. Iako se ni trgovce ne može sasvim osloboditi krivnje, odgovor na pitanje zašto hrvatskih građani hranu plaćaju više od švedskih ponajprije treba tražiti na Trgu svetog Marka 2 (vlada RH) i u Katančićevoj 5 (za one koji ne znaju, tamo je sjedište Ministarstva financija) u Zagrebu.
Potaknuti nedavnom usporedbom cijena prehrambenih proizvoda u Lidlovim trgovinama u Sloveniji i Hrvatskoj, koja je otkrila drastične razlike na štetu hrvatskih džepova, provjerili smo cjenovne razlike između švedskih i hrvatskih maloprodajnih lanaca.
Najlakše je, naravno, bilo usporediti Lidlov asortiman zato što ovaj lanac postoji u obje zemlje i u ponudi je cijeli niz potpuno istih proizvoda u istim pakiranjima, ali za potpuniji dojam i što precizniji izračun usporedili smo i cijene u švedskom lancu Willysu i hrvatskom Konzumu.
Dakle, švedski Lidl jeftiniji je od hrvatskog 7.5 posto, dok je Willys čak 33 posto jeftiniji od Konzuma. U obje usporedbe pratili smo cijene 25 istih proizvoda u istim pakiranjima koji se mogu pronaći u većini hrvatskih i švedskih kućanstava. Približno se radi o uobičajenoj potrošačkoj košarici prehrambenih proizvoda te sredstava za osobnu higijenu i čišćenje domaćinstva.
Spomenimo odmah i da su hrvatski proizvodi, poput Kraševih napolitanki i Podravkine juhe, bitno jeftiniji u Willysu nego u Konzumu. Podravkina bečka juha u Willysu stoji 0.87 eura, a u Konzumu čak 1.33. Čokoladne napolitanke u švedskom lancu stoje 3.27 eura, u hrvatskom 4.38.
U Švedskoj je porez na sve 12%
No važno je napomenuti da je stopa poreza na dodanu vrijednost bitno drukčija. U Švedskoj je stopa PDV-a na sve prehrambene proizvode 12 posto, a u Hrvatskoj se od 1. travnja prošle godine plaća pet posto PDV-a na dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće i jaja, dok se na gotovo sve ostalo što se nalazi u ponudi supermarketa plaća redovna stopa od 25 posto.
Kad se uzme u obzir razlika u stopi PDV-a (za većinu proizvoda švedskih 12 prema hrvatskih 25 posto), prije oporezivanja hrvatski Lidl zapravo ima povoljnije cijene od švedskog. Dakako, hrvatskim kupcima je to slaba utjeha, ali barem znaju u čemu je kvaka.
U Konzumovom slučaju švedski Willys ispada 20-ak posto jeftiniji, barem kad je riječ o navedenih 25 proizvoda, čak i kad bismo u oba maloprodajna lanca izjednačili stopu PDV-a na 25 posto. Osim toga, pakiranje od 10 jaja u Konzumu je 20 centi skuplje nego u Willysu iako se njih u Hrvatskoj obračunava samo pet posto PDV-a, a u Švedskoj 12.
Kad bismo željeli potpuno reprezentativni uzorak proizvoda, u potrošačku košaricu morali bismo uvrstiti i barem jednu vrstu kruha. Među naših odabranih 25 proizvoda nema kruha i peciva jer nema potpuno usporedivih proizvoda, no zanimljivo je da obični baguette ili kruh francuz od 400 grama u Willysu stoji 1.14 eura (uz stopu PDV-a od 12 posto), dok Konzum svoj francuz s bučinim sjemenkama od 300 grama prodaje po 1.33 eura (uz stopu PDV-a od pet posto).
Kad je Lidlova uprava nedavno objašnjavala razlike u cijeni istovjetnih proizvoda u Sloveniji i Hrvatskoj, osim različitih poreznih stopa, iznijela je i logističke izazove, stopu inflacije te cijenu goriva, struje i plina. Gotovo u svim navedenim kategorijama Hrvatska je u prednosti u odnosu na Švedsku.
Zbog svog geografskog položaja i oblika Hrvatska je zaista logistički zahtjevna, kako navodi Lidl Hrvatska u nedavnom objašnjenju, no vjerojatno je još zahtjevnije dostaviti robu u najsjeverniju Lidlovu trgovinu u gradu Bodenu, samo 110 kilometara južno od polarnog kruga. Švedska je ktome površinom devet puta veća od Hrvatske, a od najjužnije do najsjevernije točke ima 1572 km zračne linije.
U Konzumovom slučaju razlika je još drastičnija jer Podravkin proizvodni pogon za juhe u Koprivnici samo je nekoliko kilometara udaljen od najbližeg Super Konzuma. Koprivnica je od najsjevernije Willysove trgovine u gradu Kalixu udaljena 3000 km, a tamo je bečka juha čak 0.46 eura jeftinija nego u hrvatskom lancu (1.33 prema 0.87 eura).
Gorivo je skuplje u Švedskoj
Nadalje, gorivo je također skuplje u Švedskoj. Prema portalu www.cargopedia.net, 9. siječnja prosječna je cijena benzina euro 95 u Hrvatskoj bila 1.39 eura, a u Švedskoj 1.68 eura. Dizel u Hrvatskoj prosječno stoji 1.62 eura, a u Švedskoj 2.11 eura. U cijeloj Europi skuplji dizel ima jedino Island.
Dodajmo i to da je porezno opterećenje goriva u obje zemlje vrlo slično. Prema izračunu Indexovog novinara i financijskog stručnjaka Branimira Perkovića od 30. prosinca 2022. godine, cijena eurosupera 95 u Hrvatskoj porezno je opterećena s ukupno 51.78 posto (20 posto PDV-a i 31.78 posto trošarine). U Švedskoj ukupno porezno opterećenje benzina trenutačno iznosi također 51.7 posto.
Sljedeći važan parametar u formiranju maloprodajnih cijena je trošak električne energije. Prema uredbi vlade RH o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije od 8. rujna 2022., kupci iz kategorije poduzetništva plaćaju struju po cijeni od 0.04 do 0.23 eura po kilovatsatu. U Švedskoj je tržište električne energije potpuno decentralizirano, cijena kilovatsata se mijenja svakodnevno i rijetko kad je ista u cijeloj zemlji, a moguće je sklopiti i dugoročne ugovore s brojnim dobavljačima, pa je zaista teško procijeniti koliko plaćaju maloprodajni lanci, no prosječna cijena tijekom prosinca prošle godine za južnu Švedsku iznosila je 0.24 eura za kWh.
Što se tiče plina, usporedba nije relevantna jer se ovaj energent u Švedskoj koristi u zanemarivim količinama. Stopa inflacije, glavni pokretač rasta cijena, u prosincu u Švedskoj je iznosila 10.2 posto, a u Hrvatskoj 13.5 posto.
Kupovna moć Šveđana 23% iznad prosjeka EU
Konačno, prema podacima Eurostata, kupovna moć u Švedskoj za 2021. godinu, posljednju za koju postoje kompletni podaci, bila je 23 posto iznad prosjeka Europske unije, dok je istodobno kupovna moć hrvatskih građana bila na 70 posto prosjeka EU. Lošije stoje samo Slovačka, Bugarska i Grčka. Kad se i ovo uzme u obzir, ispada da Hrvati i relativno i apsolutno zaista skupo plaćaju sadržaje svojih hladnjaka.
I nisu za to toliko krivi ni Lidl, ni Konzum, ni drugi maloprodajni lanci, nego hrvatska vlada koja nije prilagodila porezne stope na prehrambene proizvode i kućanske potrepštine standardu hrvatskih građana.
A dok se to ne dogodi, ako vas put već dovede u Švedsku, ponesite kući napolitanke, koju juhu iz vrećice i Vegetu. Isplati se...
*Cijene za Lidl preuzete su iz reklamnih letaka izdanih 9. i 16. siječnja 2023. u Hrvatskoj i Švedskoj
*Cijene za Konzum i Willys preuzete su s web stranica konzum.hr i willys.se od 14. do 16. siječnja 2023.
*Tečaj švedske krune i eura preračunat je preko web stranice xe.com/currencyconverter 16. siječnja 2023.