U HRVATSKOJ postoji velik problem u praksi po pitanju priziva savjesti, rekla je Anita Blagojević, profesorica Katedre ustavnog i europskog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku.
Jučer u poslijepodnevnim satima objavljeno je da je trudnici Mireli Čavajdi odobren prekid trudnoće, no nejasno je gdje će se taj zahvat obaviti. Profesorica Blagojević komentirala je u emisiji "U mreži Prvog" priziv savjesti pa rekla da je on u Hrvatskoj neadekvatno reguliran, i to već dugo.
"Priziv savjesti se pogrešno primjenjuje. Imamo problem i u zakonskom okviru i pogrešnoj primjeni priziva savjesti jer nije normalna situacija da netko poslije 20 ili 30 godina svoje prakse uloži priziv savjesti, a ne u samom trenutku zaposlenja", rekla je Blagojević.
"Morao se dogoditi ovakav težak slučaj da svi kažu - car je gol"
Blagojević ističe da postoji još jedan velik problem u vezi s prizivom savjesti - ne postoji odgovornost i za jedno i za drugo područje.
"Taj problem je u Hrvatskoj prisutan već duže vrijeme i stavlja se pod tepih, o kojemu se ne govori, koji je javna tajna. Morao se dogoditi jedan ovakav težak i tragičan slučaj da svi kažu - car je gol. A to znači da se moraju organizirati prosvjedi da bi profunkcionirale stvari institucionalno i pravno", istaknula je.
Problem koji se može riješiti
Profesorica osječkog Pravnog fakulteta govori da su pravo na pobačaj i pravo na priziv savjesti dva prava koja su zajamčena Ustavom. Objašnjava da ta dva prava ne isključuju jedno drugo u organiziranim državama. Blagojević kaže da do problema dolazi kada se daje prednost jednom pravu u odnosu na drugo.
"To je problem koji se može riješiti na različite načine, ali moramo imati u vidu da pravo na priziv savjesti nije apsolutno pravo. Ono je itekako ograničeno, odnosno može biti ograničeno prije svega glede slučaja hitnosti. A osim toga, tako je određeno i u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ali to ne znači da se ne mogu naći rješenja u novom zakonu. Može se regulirati tako da se ustroji registar prizivatelji savjesti.
Može se regulirati tako da se predvidi proceduralni hodogram vezan za obavještavanje poslodavca, odnosno klijentica. Mogu se predvidjeti odgovarajuće kazne za sankcioniranje onih koji su zaduženi za to da vode računa o tome da se u određenoj javnozdravstvenoj ustanovi, a koju svi mi financiramo, omogući ostvarivanju prava koje imamo.
Može se organizirati i po postojećem zakonskom okviru da uprave bolnica vode računa da ako imaju situaciju da se sto posto ulaže priziv savjesti, da se omogući druga osoba, drugi liječnik, koji će doći u tu instituciju ili se pacijentica uputi u drugu instituciju u kojoj se ne ulaže priziv savjesti. Postoji niz rješenja, ali treba postojati volja da se ta rješenja provode", objasnila je ustavna stručnjakinja.