Foto: Goran Mehkek/Cropix
SA 78 glasova za i šest protiv usvojen je sporni zakon o suradnji u pravosudnim stvarima s članicama EU. Zbog vremenskog ograničenja, da se europski uhidbeni nalog primjenjuje na djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002., kolokvijalno je ovaj zakon prozvan "Lex Perković" i izazvao je gomilu burnih reakcija.
Uoči izglasavanja zakona u sabornici je bilo burno, a vladajući i oporba iznova su "lomili koplja" svađajući se oko slučaja Josipa Perkovića. Sporno je ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga pa se tvrdi da se želi zaštititi Perkovića kojeg Njemačka traži zbog udbaškog ubojstva počinjenog 1983. godine.
Premijer Zoran Milanović najavio je ustavne izmjene sukladno kojima ne bi bilo zastare za politički motivirana ubojstva. Amandman na sporni zakon kojim bi se ukinuo navedeni rok, predložila je nezavisna Jadranka Kosor, ali on nije prihvaćen.
"Vlada je odustala od europskog ponašanja i prije nego smo ušli u EU"
"Od samog početka samostalnosti, htjeli smo prihvatiti demokraciju, odbaciti totalitarizam, dug je bio put, bili smo vjerodostojni i došli do cilja. Tu vjerodostojnost Vlada ubija ovim zakonom. Nije bitno tko će doći prekosutra u Zagreb ili je odustao od dolaska, bitno je da je Vlada odustala od europskog ponašanja i prije nego smo ušli u EU", poručio je nakon saborske stanke, a uoči izglasavanja spornog zakona šef HDZ-a Tomislav Karamarko.
"Hrvatska neće biti razvijena dok se ne suoči s prošlošću", kazao je Karamarko te dodao kako, ako se zakon usvoji, to znači udar na vladavinu prava. "Od tog trenutka nije bitno tko je lijevo ili desno nego tko je za demokraciju", naveo je. Tvrdi da Vlada manipulira, da braniteljima ne prijeti progon, a da je ovo novi pokušaj zaštite i nalogodavaca iz komunističke diktature.
"Prijedlog Vlade vrijeđa zdravu pamet", rekao je Karamarko. "Zakon negira europsku pravnu stečevinu, a Europska komisija može pokrenuti postupak protiv RH pred sudom EU i na kraju će Vlada morati postupiti prema nalogu Njemačku, ali će RH ući u EU kao zemlja koja krši pravila. Zamislite koliko bi nas to moglo koštati, zbog čega, da se ne bi doznale tajne iz komunističke diktature?", naveo je.
"Vladajući prijete oporbi i Crkvi - dosta je tih prijetnji, vrijeme je da se okrenemo budućnosti, da krenemo europskim putem" rekao je šef HDZ-a i zaključio: "Šteta je već načinjena". HDZ-ovci su potom napustili sabornicu.
Dragovan: Vladavina prava je bila i 90-ih, 2006. i 2008., a sve te godine nije bilo snage ni volje da se dirne u stvari koje su kočile put RH u EU
SDP-ov Igor Dragovan, kazao je da svatko ima pravo izražavati stajališta, ali treba biti odgovoran kad si na vlasti i opoziciji jer ne vrijede različita pravila.
"Vladavina prava je bila i 90-ih, 2006. i 2008., a sve te godine nije bilo snage ni volje da se dirne u stvari koje su kočile put RH u EU. Nikada nismo imali snage sami istražiti i zločine i sve ono što je bilo negativno u hrvatskoj prošlosti. I sada o tome govore ljudi koji su sudjelovali, koji su nosili teret odgovornosti, koji su bili na čelu službu koji su taj posao trebali raditi, koji su rekli da je sve čisto. Ja postavljam ovdje pitanje, i u svoje ime, zašto to niste napravili?", upitao je Dragovan aludirajući na odgovornost Karamarka koji je bio na čelu POA-e.
"Ovaj zakon koji donosimo je pitanje interesa građana RH, za nas nema selektivne primjene", naveo je. Spomenuo je da se ovdje spominje jedna osoba (Josip Perković, op.a.) odbacujući optužbe da se zakonom njega štiti. "Govorimo o jednoj osobi koja se provlači kroz ovaj zakon kao sinonim, što ne odgovara istini", rekao je Dragovan.
"Ali, ako ćemo već oko toga, to su ljudi koji su bili najbliži suradnici i pokojnog predsjednika u ključnim vremenima za RH i ako je postojalo nešto što treba razriješiti to neka naprave hrvatski sudovi, to je naša obaveza, i to ćemo raditi", poručio je Dragovan.
22 od 27 članica Unije nemaju ograničenje
Nezavisna Jadranka Kosor zatražila je da se prihvati njezin amandman kojim se ukida sporni rok. Pozdravila je najave promjene Ustava da ne bude zastare za politička ubojstva, a pozdravila je i Dragovanovu ocjenu kako treba biti dosljedan kada si na vlasti i u opoziciji.
Kosor je naglasila da se njezin amandman ne odnosi ni na jedan konkretan slučaj. 22 od 27 članica Unije nemaju ograničenje, podsjetila je Kosor. "27 država članica Europske unije ratificiralo je naš pristupni dokument onako kako smo ga ispregovarali i izglasali u ovome domu 2010. godine. Mi u nekoliko sati pred ulazak u Europsku uniju, mijenjamo te odredbe", poručila je Kosor.
Kajin: Zašto je Tuđman sve to tolerirao?
Nezavisni Damir Kajin imao je niz pitanja za HDZ. "Zašto HDZ nije prozivao recimo Šuška za suradnju s jednim Perkovićem, zašto je Tuđman sve to tolerirao, zašto je obavještajna zajednica, zašto je policija rekla sve je čisto, a evo sada se slučaj otvara i neka se otvori. Zašto je DORH rekao sve je čisto? Reći s druge strane, da ova Vlada štiti zločine, bilo kojeg režima, pa i onog pod navodnicima, udbaškog, pa to je naprosto uvredljivo", rekao je Kajin.
HNS-ov Rado Radoš kaže da je nezgodno ulaziti u sukob s europskim tijelima nekoliko dana prije ulaska u EU, ali napominje. "Ali nije to samo po sebi ništa tragično. Ono što je tu problematično je mogućnost da se hrvatski branitelj i to je istaknuo i predsjednik Vlade i ja se s tim motivom potpuno slažem i razumijem ga, na neki način izlože prečestom sudskom problematiziranju i da se to ne pretvori u razne vrste politika. To je moguće", kazao je Radoš.
Podsjetio je pri tom na slučaj Purda. Vlada je odbila amandman nezavisne Jadranke Kosor koja je tražila ukidanje spornog roka, no objašnjenje je dala Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa. "Implementirana je odluka s vremenskim učinkom od njezinog stupanja na snagu. Ako se razlozi ovog predloženog amandmana tiču u javnosti spominjanog konkretnog slučaja, onda samo zbog obrazloženja odbijanja amandmana, valja ukazati da su precijenjene mogućnosti ovog zakona jer zastara kaznenog progona predstavlja zapreku za izvršavanje europskog uhidbenog naloga po odredbi članka 21. stavak 1.5. Osim toga, i predviđena je zastara kao razlog i u samoj okvirnoj odluci. I tu smo okvirnu odluku u potpunosti implementirali. Na tom tragu je razmatrana mogućnost izmjene Ustava Republike Hrvatska po pitanju nezastarijevanja određenih kaznenih djela i to je onaj odgovarajući pravni put", kazala je Artuković Kunšt.
Karamarko: Dobro se zna koji su zakonski okviri u kojima je radila SOA i Ministarstvo unutarnjih poslova
Šef HDZ-a Tomislav Karamarko kojeg je, među ostalima, zbog zastare u slučaju Perković prozvao i premijer Zoran Milanović, poručio je: "Milanović očito ne razumije kako funkcionira sustav i te njegove prozivke su apsurdne i bez smisla. Dobro se zna koji su zakonski okviri u kojima je radila SOA i Ministarstvo unutarnjih poslova", rekao je Karamarko dodavši kako su sve radili po zakonima i surađivali s partnerima u Njemačkoj.
"To je jedan rekao bih, `nemušt` pokušaj da se obrani, nekako izvuče i opravda za ovu situaciju u koju je uvukao Hrvatsku. Temeljno pitanje je tko je pokušao opstruirati uhidbeni nalog. Ne mi koji smo vršili pregovore i kad smo završavali i zaključivali pregovore s Europskom unijom, nego očito ova vlasti iz samo njima znanih razloga. Mi pretpostavljamo da je u pitanju pokušaj zaštite i stavljanje točke na i zaključivanja one teme koju sam ja kao ministar započeo, a to je pitanje komunističkih zločina", rekao je Karamarko.
Moramo se suočiti s istinom, kaže Karamarko. "Moramo razgovarati o odgovornosti Saveza komunista Hrvatske. Politička ubojstva koja su vršena u inozemstvu, vršena su po nalogu Centralnog komiteta, odnosno nekakve komisije koja je postojala u Centralnom komitetu Saveza komunista Hrvatske i Saveza komunista Jugoslavije. Prema tome, King Kong kojeg spominje Milanović jest, javit će se, istjerat ćemo tog King Konga pa ćemo vidjeti tko ima zapovjednu odgovornost za ta ubojstva Hrvata u inozemstvu", kazao je Karamarko.
Dodaje kako vladajući žele zamagliti istinu. "Ovo da oni žele zaštititi branitelje, to je obična floskula". "Zato jer uhidbeni nalog govori o zločinima koji su počinjeni na tlu zemlje koja traži da se nekog izruči. Domovinski rat se događao nažalost i bila je agresija na Hrvatsku, nije se ništa događalo ni u Njemačkoj, ni u Nizozemskoj, ni u Francuskoj, ni u Italiji. Ali nešto drugo se događalo u tim zemljama - državni teror bivše komunističke države nad Hrvatima u inozemstvu. Na tlu tih država. U tim slučajevima se primjenjuje uhidbeni nalog. Prema tome, ovo je jedan pokušaj da se zamagli istina", rekao je šef HDZ-a.
"Nemojmo stavljati naglasak na to tko će doći na proslovu ulaska u EU a tko ne", poručio je Karamarko dodavši. "Bitno je to da je Hrvatska Vlada 15 dana prije ulaska u Europsku uniju htjela izigrati neka načela i jedan zakon, dakle uhidbeni nalog na način koji je neprimjeren i koji je definitivno osramotio Hrvatsku".
Priznao je da još uvijek traju konzultacije o Deklaraciji o EU. Podsjetimo, HDZ inzistira da se u nju uvrsti ime prvog predsjednika Franje Tuđmana. "Imamo konzultacije, još uvijek razgovaramo o tome, vidjet ćemo hoćemo li pristati na nekakve formulacije. Mi inzistiramo da u Deklaraciju uđe faktografija, povijesna faktografska istina. 1989. HDZ u svom programu ima euroatlantske integracije, dok su neki drugi još 1991. godine bježali iz Sabora dok smo se osamostaljivali i pričali o Europi, mnogi su bili sa svojim glavama, sušom i srcem u Beogradu dok smo mi sanjali o NATO paktu i EU. Prema tome, na tome inzistiramo u ovoj Deklaraciji", zaključio je Karamarko.
Inicijativu za ustavnim promjenama kojima bi se dokinula zastara za politička ubojstva, Karamarko naziva manevrom vladajućih ali i zaključuje - možemo o tomu razgovarati.