OD NAJVIŠIH akademskih titula, preko izumiteljstva do srednjoškolskog obrazovanja, biografije predsjedničkih kandidata jako su šarolike.
Poduzetni Milan Bandić
Bandić je uz učenje i radio, i to na istovaru šećera i ugljena te žbukanju pročelja gradskih zgrada. Na tim fizičkim poslovima Bandić je zaradio dovoljno da bi mogao vraćati studentski kredit. Odmah nakon fakulteta, kao što je bio običaj u bivšoj Jugoslaviji, odslužio je i vojni rok. Prvi posao kojim se bavio bio je rad u hladnjači u Ledu, na -25 stupnjeva Celzijusa. U životu mu je zaista krenuo kad se zaposlio u Općinskom komitetu SKH Pešćenica, a zaista dobro mu je krenulo 1993., kad je kao član SDP-a počeo svoju sada bogatu političku karijeru. Tijekom svog obrazovanja učio je engleski i francuski kojima se, kako kažu iz njegovog stožera, "korektno služi".
Bogata akademska karijera Ive Josipovića
Ivo Josipović nije kao Bandić uz fakultet morao i raditi, ali nije ni ljenčario, pa mu je akademska karijera iznimno bogata. Nakon osnovne škole i zagrebačke Prve gimnazije, Josipović je upisao pravo i kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Iz prava je diplomu dobio 1980., 1984. je zaposlen na Pravnog fakultetu u Zagrebu, gdje predaje Pravnom fakultetu gdje predaje kazneno procesno pravo i međunarodno kazneno pravo, a 1994. dobio je i doktorat iz pravnih znanosti. Kompoziciju je diplomirao 1984. godine, od 1987. do 1997. predavao je i na Muzičkoj akademiji, i to harmoniju, a od 1991. direktor je direktor Muzičkog biennala Zagreb.
Osim predavačkog, ima i impresivan stvaralački status. Autor je blizu 90 stručnih radova iz pravnih znanosti, objavljenih u knjigama ili časopisima, a napisao je više od 45 skladbi, izvođenih u Hrvatskoj i na inozemnim pozornicama. Među nagradama se na akademskom polju posebno ističe nagrada Rektora Sveučilišta u Zagrebu, koju je 1978. dobio kao najbolji student. Josipović govori engleski, a služi se i njemačkim jezikom.
Andrija Hebrang, profesor koji ne prima plaću
Ništa manje impresivna nije akademska karijera vjerojatno najomraženijeg predsjedničkog kandidata, Andrije Hebranga. On je kao vrlo mlad ostao bez oca i majke, ali je zato imao radišan duh. Osnovnu i srednju školu završio je u radničkom kvartu, na zagrebačkoj Trešnjevci, nakon koje je upisao Medicinski fakultet u Zagrebu. 1971. godine tamo je i diplomirao. 1972. položio je stručni ispit za zvanje liječnika, a iste godine upisao je i poslijediplomski studij. Istodobno je vršio specijalizaciju iz radiologije i opće kliničke onkologije. 1975. dobio je magistarsku, a 1980. titulu doktora znanosti.
Netom prije doktoriranja, 1979. zaposlen je kao asistent na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je 1982. dobio titulu docenta, a od 1996. redovni je profesor na tom fakultetu. Treba spomenuti da Hebrang ne prima naknadu za predavanje na fakultetu. Organizator je 14 stručnih i znanstvenih kongresa, autor 140 radova, od kojih su 44 objavljena u inozemstvu, autor i koautor šest knjiga, te je predavao na 89 stručnih kongresa, od kojih je 31 bio u inozemstvu.
Vidošević se odmah bacio u biznis
Nadan Vidošević nije se previše gnjavio na obrazovnom planu. Kao mladić je u Splitu prvo išao u splitsku osnovnu školu Zlata Segvić, a od petog razreda osnovne prebacio se u osnovnu školu Bratstvo i jedinstvo. Završivši osnovnu školu, upisao se u klasičnu gimnaziju Natko Nodilo u Splitu, a fakultetsku diplomu dobio je na studiju ekonomije na splitskom Ekonomskom fakultetu 1984. godine. Nije se dalje bavio akademskim radom, nego se odmah prebacio na praksu, pa je odmah nakon fakulteta počeo raditi za Dalmacijacement, gdje je već 1990. godine preuzeo funkciju glavnog direktora. Govori engleski jezik.
Vesna Pusić stopama roditelja
Vesna Pusić, kći profesorice engleskog jezika i poznatog pravnog stručnjaka, osnovnu je školu završila u Zagrebu, a srednju u Zagrebu i SAD-u. 1971. godine upisala studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a jedan semestar odslušala je i u Chicagu. Diplomu na FF-u dobila je 1976. godine, nakon čega je dvije godine radila na Institutu za sociologiju u Ljubljani. Od 1978. radi na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od 1978. godine. 1984. doktorirala je sociologiju, dok je od 1998. godine je redovni profesor Fakulteta.
Autorica je nekoliko važnih istraživanja, te tri knjige koje služe kao sveučilišna literatura, a objavila je i preko pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima. Govori engleski jezik.
Nesuđeni stomatolog Primorac
Dragan Primorac osnovnu i srednju školu završio je u Splitu, nakon čega se 1984. godine upisao na studij stomatologije. S tog se studija prebacio na studij medicine u Splitu Medicinskog fakulteta iz Zagreba, gdje je diplomirao 1991., a doktorirao 1997. godine. Nakon doktorata radio je više godina u Americi, na brojnim institucijama.
Autor je više od stotinu znanstvenih radova i kongresnih priopćenja ,sudjelovao je kao predavač na preko 30 znanstvenih i stručnih skupova. Autor je u više stručnih i nastavnih knjiga u RH, te u dvije knjige objavljene u SAD-u. Sudjelovao je ili sudjeluje u dodiplomskoj nastavi na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Splitu, te na znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Veroni. Također je jedan je od utemeljitelja analize DNK u sudskoj medicini u Republici Hrvatskoj, te autor izvornih rezultata o genetičkom podrijetlu Europljana. Aktivno govori engleski jezik.
Izviđač Kajin
Damir Kajin završio je osnovnu i Upravnu srednju školu u Buzetu i Rijeci. Stručno zvanje mu je SSS – Upravni referent. Kao mladić je bio izviđač. Govori talijanski i engleski jezik.
Znanstveno-popularni rad Miroslava Tuđmana
Miroslav Tuđman završio je osnovnu i srednju školu u Zagrebu, a 1970. godine Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na studiju filozofije i sociologije. Titulu magistra znanosti dobio je 1975. godine, a deset godina kasnije doktorirao je iz područja informacijskih znanosti. Od 1988. šef je Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2004. postavljen je za predstojnika Katedre za organizaciju znanja na Odsjeku informacijskih znanosti.
Predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, izvještajne sustave i službe. Nastavno zvanje docenta stekao je 1988., zvanje izvanrednog profesora 1991., a zvanje redovnog profesora 1998. godine. Autor je brojnih radova, od kojih su neki čisto znanstveni, a neki znanstveno-popularni, kao najnovija knjiga naslova "Vrijeme krivokletnika". Govori engleski jezik, a služi se i njemačkim i ruskim.
Osječko-zagrebački put Vesne Škare Ožbolt
Vesna Škare Ožbolt osnovnu, glazbenu i srednju školu završila je u rodnom Osijeku U Osijeku je upisala pravo, dala prvu godinu, a onda nastavila studirati u Zagrebu, gdje je 1985. godine i diplomirala, te završila i poslijediplomski studij iz kaznenog prava. Nakon završenog fakulteta nije se bavila akademskim radom, nego je stečena znanja primijenila u praksi. Aktivno se služi engleskim, a pasivno talijanskim i njemačkim jezikom.
Jurčević na mnogim fakultetima
Josip Jurčević je osnovnu, srednju školu, te Filozofski fakultet, studij povijesti i filozofije, završio u Zagrebu. 2000. godine dobio je i doktorsku diplomu, iako je već puno prije toga bio akademski aktivan. Od 1997. stalno je zaposlen u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, a bio je ili jest nositelj kolegija na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Autor je tri knjige, te suautor ili autor dijelova u 25 knjiga, suautor je udžbenika, Radne bilježnice i Priručnika za nastavnike za osmi razred osnovne škole, objavio je 27 znanstvenih i stručnih radova, urednik je osam i suurednik pet knjiga. Sudjelovao je - kao stručni suradnik, suorganizator ili suautor – u nastanku 13 dokumentarnih filmova. Sudjelovao je s izlaganjem na 26 međunarodnih i 33 domaća znanstvena ili stručna skupa. Bio je voditelj sedam i istraživač u osam znanstvenih ili stručnih projekata. Govori engleski i njemački jezik.
Inženjer zaštite na radu Vukšić
Slavko Vukšić osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a u Požegi 1967. srednju Školu učenika u privredi, nakon čega je dobio zvanje automehaničara. U bivšoj SFRJ je za daljnje napredovanje u karijeri bila potrebna dodatna naobrazba, pa je Vukšić u Zagrebu upisao u to vrijeme popularnu Višu školu za sigurnost pri radu i zaštitu od požara, koju je završio 1983. godine, postavši inženjer sigurnosti na radu.
Izumitelj Mikšić
Boris Mikšić osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu, gdje je 1973. godine i diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1973. godine. Potom je otišao u SAD, gdje je gradio karijeru istodobno studirao na postdiplomskom studiju istraživanja rada na Sveučilištu Minnesota, na odjelu za kemijski inženjering. Godine 1991. završio je studij inženjeringa proizvodnih sustava na Sveučilištu St. Thomas u St. Paulu, u saveznoj državi Minnesoti. U bogatoj stručnoj karijeri napravio je 20 patenata u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Francuskoj i Japanu. Objavio je stotinjak znanstvenih radova i koautor je triju tehničkih knjiga, a dobitnik je i nagrade za životno djelo američke udruge inženjera za zaštitu od korozije NACE International. Govori engleski i ruski jezik.