NACIONALNI plan oporavka u N1 studiju uživo komentirala je ekonomistica iz Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment Vedrana Pribičević.
Prilično je porazno, kaže Pribičević, da je javnost Plan na uvid dobila tek nakon velikog pritiska oporbe da vlada taj dokument pokaže.
"Ono što definitivno dominira Planom su državne investicije, investicije u državnu infrastrukturu, što nije privatni sektor i nije gospodarstvo. Dokument je vrlo opsežan i mislim da je predugačak, previše je raznih stavki koje su sitne, nekakav IT, digitalizacija sudstva… Po dva-tri milijuna kuna za svaki projekt. Izgleda mi, na prvi pogled, kao podobno mjesto, kao rasadnik korupcije. To je moja prva impresija kad sam vidjela dokument", rekla je Pribičević.
Povlačenje novca bit će problem
Ističe da je važno razlikovati europski plan od onog hrvatskog.
"Europski je ambiciozniji od, usudila bih se reći, Marshallovog plana kojim se Europa obnavljala nakon Drugog svjetskog rata. Vjerojatno je to najveći plan oporavka napisan ikad, super važan, super bitan, generacijska prilika. No ono što smo vidjeli u Planu u Hrvatskoj ne odgovara tome", naglasila je Pribičević.
Neke stavke su, kaže, samo prepisane iz onoga što bi javne tvrtke ionako investirale da prošla i ova godina nisu pandemijske: "To su samo preselili u ovaj plan."
Velik problem moglo bi biti i samo povlačenje novca koji je Hrvatskoj na raspolaganju.
"Taj novac jest na raspolaganju, ali njega treba povući. Tu će biti problema. Hrvatska je povukla samo 16 posto sredstava iz prošle omotnice, a to znači da imamo ozbiljan problem s povlačenjem europskog novca. Primjerice, Poljska je povukla oko 80 posto. Ne znam kojom crnom magijom bismo odjednom, preko noći, trebali naučiti kako povlačiti europski novac", rekla je Pribičević.