Velika studija otkrila koliko ćete si produljiti život ako prestanete pušiti

KRONIČNO pušenje danas je još uvijek glavni uzrok preuranjene smrti na globalnoj razini. Unatoč naporima brojnih zemalja da smanje ovu lošu naviku, čak četvrtina svih smrti među odraslima srednje dobi u Europi i Sjevernoj Americi pripisuje se pušenju.

Važno je istaknuti da je Hrvatska po broju pušača i preuranjenih smrti povezanih s pušenjem u samom vrhu EU (grafikon dolje).

Prema Eurostatu, u Hrvatskoj je 2024. pušilo oko 21.8% stanovnika. Od toga 10.2% manje od 20 cigareta dnevno, a 11.6% više od 20.

Studije štetnog utjecaja pušenja na zdravlje

O šteti koju za zdravlje predstavlja pušenje napravljene su brojne studije, a neke od njih pokušale su kvantificirati taj utjecaj. O tome smo već opširno pisali na Indexu.

> Studije otkrivaju postoji li broj cigareta koji ne šteti zdravlju

Ponovimo samo kratko da su studije pokazale da pušenje značajno skraćuje život i da ne postoji količina cigareta koja ne djeluje štetno. Prema jednom istraživanju objavljenom u uglednom časopisu JAMA pušači u prosjeku žive 10 godina kraće od nepušača.

Prema studiji znanstvenika Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju, objavljenoj u časopisu Wellness Letter 2000., svaka šteka cigareta predstavlja dan i pol izgubljenog života. Čovjek koji popuši kutiju dnevno skratit će si život za skoro 2 mjeseca u godinu dana.

Istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal pokazalo je, pak, da svaka popušena cigareta skraćuje život za 11 minuta.

Masovno odustajanje od pušenja omogućilo bolje studije

No mnogim pušačima mogle bi biti zanimljivije studije koje su istražile koliki je pozitivan ishod prestanka pušenja.

Tijekom proteklih desetljeća kampanje protiv pušenja koje su provele brojne zemlje urodile su plodom i mnogi su pušači prestali pušiti prije 40. godine, što je omogućilo provođenje kvalitetnih studija utjecaja prestanka pušenja na zdravlje i duljinu života.

One su pokazale da su ljudi koji su prestali pušiti uspjeli smanjiti rizik od preuranjene smrti za čak 90% u usporedbi s ljudima koji su nastavili pušiti.

Korist od prestanka pušenja je neupitna i jasna. Međutim, dosadašnjim analizama uglavnom su nedostajale nijanse koje bi omogućile procjene kolika je korist od prestanka pušenja u raznim fazama života. Ima li neke veće koristi čak i ako prestanemo pušiti u starijoj dobi i koliko? Jesu li učinci prestanka u raznim dobima mjerljivi?

Ovim pitanjem pozabavio se rad objavljen 8. veljače 2024. u časopisu The New England Journal of Medicine Evidence.

Analiza je provedena u četiri zemlje

Objavljena studija je tzv. metaanaliza podataka prikupljenih u četirima nacionalnim studijama koje su bile povezane s matičnim knjigama umrlih u četiri zemlje – SAD-u, Kanadi, Norveškoj i Velikoj Britaniji.

Anketa National Health Interview Survey uključivala je uzorak građana SAD-a u dobi od 20 do 79 godina između 1997. i 2018. Druga anketa, Canadian Community Health Survey, uključivala je ljude u istoj dobnoj skupini s uzorcima prikupljenim između 2000. i 2014.

U Norveškoj su provedene čak tri studije između 1974. i 2003. u koje su bili uključeni sudionici u dobi od 25 do 79 godina. U četvrtoj anketi korišteni su podaci UK Biobanka o odraslim osobama u dobi od 40 do 73 godine.

Analiza podataka u konačnici je obuhvatila relativno raznovrsnu populaciju od 1.48 milijuna odraslih iz zemalja s visokim dohotkom, a ona je praćena 15 godina.

Studija se oslonila na tzv. Coxov model proporcionalnih opasnosti, a uzela je u obzir status pušača naspram nepušača, kao i vrijeme proteklo od prestanka pušenja (manje od 3 godine, između 3 i 9 godina ili najmanje 10 godina).

Statističke prilagodbe napravljene u kontekstu Coxove analize uzele su u obzir dob, obrazovanje, konzumaciju alkohola i pretilost.

Potvrđena je značajna povećana smrtnost zbog pušenja

Na kraju praćenja znanstvenici su zabilježili 122.697 smrtnih slučajeva. Usporedba pušača i nepušača potvrdila je da je prekomjerna smrtnost povezana s pušenjem, s tim da je procijenjeni rizik (HR) za preranu smrt kod pušača bio gotovo tri puta veći (2.80 puta za žene i 2.70 puta za muškarce).

Veliko skraćenje očekivanog trajanja života kod pušača

Pušenje je skratilo očekivani životni vijek u dobnoj skupini od 40 do 79 godina za 12 godina za žene i za 13 godina za muškarce, u smislu ukupne smrtnosti. Što se tiče specifične smrtnosti koja se može pripisati pušenju, odgovarajuće brojke dosegnule su visokih 24 odnosno 26 godina.

Bolesti dišnog sustava bile su najviše rangirane u oba spola (HR, 7.6 za žene i 6.3 za muškarce), zatim kardiovaskularne bolesti (HR, 3.1 za žene i 2.9 za muškarce) i karcinomi (HR, 2.8 za žene i 3.1 za muškarce).

Što prije prestanete, to bolje

Studija je utvrdila da prestanak pušenja prepolovljuje ukupnu prekomjernu smrtnost.

Osobito velik učinak zabilježen je kod osoba koje su prestale pušiti prije 40. godine. Kod njih je prestanak pušenja vratio ukupnu smrtnost na razinu kakva je zabilježena kod nepušača i to već u trećoj godini nakon prestanka pušenja.

Prekomjerna smrtnost smanjuje se sve više kako se produljuje razdoblje prestanka, čak i nakon 40. godine. Primjerice, prestanak pušenja u trajanju od 10 godina i više kod pušača u dobi od 40 do 49 godina gotovo je potpuno poništio ukupnu prekomjernu smrtnost (-99% kod žena, -96% kod muškaraca).

Pokazalo se da je taj trend gotovo jednako povoljan čak i u starijoj dobnoj skupini (50-59 godina) s postocima od -95% odnosno -92%.

Dugoročno preživljenje povećava se u prvim godinama nakon prestanka pušenja, osobito ako se dogodi u mlađoj dobi, ali dobrobit ostaje opipljiva čak i kod starijih pušača. Tako prestanak pušenja kraći od 3 godine kod ispitanika u dobi od 50-59 godina smanjuje ukupnu prekomjernu smrtnost za 63% kod žena i 54% kod muškaraca. Kod osoba u dobi od 60-79 godina brojke su -40% odnosno -33%.

Očekivano, što je raniji prestanak, to je veći broj dobivenih godina. To je 12 godina za prestanak prije 40. godine, 6 godina za prestanak između 40. i 49. godine te 2.5 godina kada se prestane još kasnije (50-59 godina).

Bolje ikad nego nikad

Autori ističu da su ovi kvantitativni rezultati približni s obzirom na metodologiju (metaanaliza) i na određenu heterogenost u studijama, kao i zbog mnoštva potencijalnih zbunjujućih čimbenika koji nisu svi uzeti u obzir.

No unatoč tome poručuju da u njima ima dosta istine. Smatraju da optimistične implikacije treba istaknuti kako bi se pušače potaknulo na prestanak, čak i one u starijoj dobi. Bolje ikad nego nikad, čak i ako znamo da je korist od prestanka mnogo veća kada se dogodi ranije, osobito ako uzmemo u obzir da studija pokazuje da su već tri godine nepušenja dovoljne da se dobije par godina života više.