Foto: FaH/Index
DA MLADI u Hrvatskoj pokazuju niske razine financijske pismenosti, nije ni tajna ni novost. Pokazala su to još istraživanja PISA-e iz 2014., kada je Hrvatska, među 18 ispitivanih zemalja, završila na 14. mjestu. Kinezi su tada bili najbolji, Belgijanci drugi, a Estonci treći. Slovenci su bili malo bolji od nas, a Talijani znatno lošiji.
Dvije debatne skupine raspravljale su na temu "Završava li era gotovog novca – prednosti vs. nedostaci?", a rasprava je pokazala da mladi imaju puno rupa u znanju o tome kako funkcioniraju financijski, bankarski, informacijski, sigurnosni, pravni i drugi povezani sustavi.
U diskusiji je jedna debatna skupina srednjoškolaca, ona ZA, pokušala istaknuti prednosti bezgotovinskih financijskih transakcija, a druga, ona PROTIV, prednosti gotovinskih. Unatoč tome što su prilično internetski pismeni i tome što se danas plaćanje internetom, karticama i mobitelima već uvriježilo kao mainstream, mladi su pokazali neočekivano veliku sklonost ideji da bi društvo trebalo ustrajati na očuvanju gotovinskog platnog prometa.
Među ostalim, mladi nisu prepoznali argumente da su zemlje poput Danske povećale razine sigurnosti i smanjile razine kriminala povećanjem bezgotovinskog plaćanja. Nisu im zazvonili ni argumenti da gotovina pogoduje kriminalu, sivoj ekonomiji i neplaćanju poreza jer je teže ući u tragove gotovog novca. Više ih je zabrinjavalo to što će netko moći imati uvid u to što i koliko kupuju, među ostalima i njihovi roditelji, a pokazali su da vjeruju kako je novac sigurniji kada je kod njih, kada ga oni sami štite, te da se boje da je bezgotovinski novac nesigurniji zbog hakera koji im mogu isprazniti cjeloživotnu ušteđevinu, a ne samo džepove. Jedan učenik citirao je 'staru židovsku' prema kojoj je vlasništvo najsigurnije ako je jedna trećina u gotovini, trećina u zlatu, a trećina u nekretninama.
Iako im je moderator rekao da se u zamišljanju budućnosti novca ne bi trebali ravnati trenutnim i lokalnim problemima, u konzervativnim stavovima nisu ih razuvjerili ni kontraargumenti da se veliki novac ionako ne čuva u džepovima ili po koferima, već u bankama, niti da se ukradenom digitalnom novcu može lakše ući u trag, niti da banke mogu vratiti novac vlasnicima u slučajevima upada hakera, niti da je za krađu novca na računu potrebno puno veće znanje, odnosno velika računalna pismenost nego za džeparenje ili pljačku banke. Slično ih nisu uvjerili ni argumenti da je bezgotovinski novac jeftiniji i jednostavniji za rukovanje kada je u pitanju vođenje osobnih financija. Unatoč brojnim sličnim argumentima, od kojih je neke predstavio financijski obrazovani moderator koji je pokazao blagu pristranost opciji ZA, nakon uvodnog izlaganja samo je jedan od nekoliko stotina učenika digao ruku za bezgotovinsko plaćanje. Nakon provedene rasprave, u koju su se na strani opcije ZA uključile i neke njihove profesorice, učenici su ipak i dalje ostali većinski za gotovinu. Tek 11 njih promijenilo je mišljenje i diglo ruku za bezgotovinsko plaćanje.
Razmišljanje učenika može se dijelom objasniti njihovom tinejdžerskom dobi, željom da svoje transakcije i aktivnosti skrivaju od autoriteta. No bilo je također očito da im nedostaje financijskog znanja, za što je iznad svega kriv obrazovni sustav.
S druge strane, brojni prisutni učenici podizanjem ruke izjasnili su se da bi bili zainteresirani za neki izborni predmet o financijama. Više njih, među kojima i jedan iz klasične gimnazije, reklo je da im se to čini važnijim od učenja nekih mrtvih jezika kao što su latinski i grčki.
Neupućeni, konzervativni, retrogradni
Po završetku debate, viceguverner Bojan Fras za Index je rekao da stajališta koja prevladavaju među mladima, a koja su viđena u debati, ukazuju na relativno nisku razinu financijske pismenosti kod nas, osobito kod mladih.
„Danas je to u debati bilo vidljivo jer se pokazalo da djeca imaju neke retrogradne, konzervativne stavove u razmišljanjima o financijama i njihovom progresu. Prošle smo godine također imali jednu debatnu temu o tome jesu li studentski krediti dobra ili loša stvar. Djeca su rekla da nisu dobri. Nisu prihvatila argumente određene slobode, u smislu odabira organizacije vremena i učenja koju mladima daju studentski krediti. Oni to nisu prepoznali, već su bili za tradicionalne ideje prema kojima je najbolje da mladi žive s roditeljima koji će im financirati studije“, rekao je Fras.
"Današnja tema još je očiglednije pokazala da su mladi vrlo konzervativni. Samo nekoliko posto učenika izjasnilo se za budućnost bezgotovinskog plaćanja. Također su ponavljali određene tradicionalne predodžbe. Ono što smo danas vidjeli prije svega nas uči da ima još puno mjesta za financijsku edukaciju, no također i da djeca iskazuju interes za takvo obrazovanje. Rasprava je bila živa, nisu bili indiferentni prema temi“, dodao je, upozorivši da su početkom 2016. objavljeni rezultati istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazali da su u financijskom znanju najslabiji mlađi od 19 godina i stariji od 70 godina.
"Zbog toga smo u HNB-u intenzivirali aktivnosti u cilju financijskog opismenjavanja, osobito mladih srednjoškolaca. 2015. godine imali smo 650 učenika srednjih škola i nešto studenata na raznim modelima financijske edukacije. 2016. imali smo gotovo 1000 te još nešto više od stotinu u Vukovaru. Praktički smo udvostručili naše napore u financijskoj edukaciji", komentirao je Fras.
Ponudili pomoć Ministarstvu obrazovanja prije godinu dana, još čekaju odgovor
Drugi čovjek HNB-a kaže da je očito da mladima nedostaje financijskog znanja. Ističe da se na razini Ministarstva obrazovanja već neko vrijeme vodi diskusija o tome gdje bi trebalo smjestiti pojedine sadržaje koji se tiču financijske pismenosti.
"HNB je još prije godinu dana ponudio Ministarstvu da se posveti edukaciji edukatora, a sada čekamo nekakav odgovor na tu našu inicijativu. Mislim da je tu važno ono što je isticala i iznijela grupa koja je radila na kurikularnoj reformi, a posebno je važno za financijsku edukaciju – da se trebamo maknuti od sadržaja kojima je svrha memoriranje, na sadržaje kojima je svrha uključivanje i razumijevanje praktičnih posljedica. Mislim da nema dvojbe oko toga da bi financijska edukacija trebala biti jako praktična. Stoga ne bi bilo loše da se dio financijske edukacije pokuša inkorporirati u okviru premeta matematike, a dio u okviru Politike i gospodarstva. Matematičar Toni Milun postao je celebrity upravo zato što je kao profesor matematike preko medija krenuo rješavati osnovne kamatne račune i sl. Mislim da bi se taj predmet trebao učiti interdisciplinarno", pojasnio je Fras.