Tajanstveni virus koji je nekoć bio ograničen na područje Amazonije prošao je genetske promjene te se u opasnijoj verziji počeo širiti diljem Amerika. Donedavno je virus oropouche, koji prenose komarci, bio relativno nepoznata bolest uglavnom ograničena na amazonski bazen u Južnoj Americi. Ali od kraja 2023. ova se infekcija počela širiti izvan svog uobičajenog područja.
Od 1. kolovoza ove godine zabilježeno je više od 8000 slučajeva takozvane groznice ljenjivaca, s dva smrtna slučaja u Brazilu. Većina zaraza dogodila se u Južnoj Americi, ali su se infekcije pojavile i u Sjedinjenim Državama i Europi.
Zbog naglog porasta slučajeva američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdao je zdravstveno upozorenje liječnicima u SAD-u. Prvi slučajevi virusa u Europi otkriveni su u lipnju i srpnju ove godine kod putnika koji su se zarazili tijekom boravka u Brazilu i na Kubi, piše BBC.
Panamerička zdravstvena organizacija je zbog virusa oropouche izdala epidemiološki alarm i podigla razinu rizika za javno zdravlje na "visoku". "Iako je bolest dosad imala blage simptome, potreban je pojačani nadzor zbog geografske rasprostranjenosti prijenosa i pojave težih slučajeva", stoji u priopćenju agencije.
Što je virus oropouche?
Oropouche je endemičan virus za regiju Amazone u Južnoj Americi, a širi se putem ugriza insekta. Najčešće se širi malenim mušicama Culicoides paraensis, kojih ima u izobilju na velikom području Amerike. No mogu ga prenijeti i komarci Culex quinquefasciatus i Ochlerotatus serratus, koje nalazimo u tropskim i suptropskim regijama.
Zasad nije zabilježen izravan prijenos s čovjeka na čovjeka. Virus se, jednom kad uđe u krvotok, može brzo proširiti po cijelom tijelu. Izgleda da se posebno nakuplja u mozgu i jetri. Dobio je ime po selu u kojem je zabilježen prvi slučaj. Naime, vlasti su 1955. prvi put izolirale ovaj virus iz krvi bolesnog šumskog radnika u naselju Vega de Oropouche u Trinidadu i Tobagu.
Dosad je zabilježeno oko 500.000 slučajeva zaraze, no stvarni broj je vjerojatno veći jer simptomi jako nalikuju drugim bolestima od kojih se dobiva temperatura. Krajem 1980-ih počele su se pojavljivati infekcije u Panami, Peruu i Ekvadoru, a od 2000. u Boliviji, Kolumbiji, Ekvadoru i Francuskoj Gvajani.
Znanstvenici su nakon nedavne analize virusa otkrili da je došlo do promjene u njegovom genetskom kodu, zbog čega se efikasnije razmnožava u stanicama zaraženih. To znači da potencijalno može izazvati teže simptome i da se lakše širi ugrizima komaraca.
Ranije ove godine u Brazilu su nakon zaraze umrle dvije mlade i inače zdrave žene. Vlasti istražuju i treći smrtni slučaj sredovječnog muškarca. Također je bilo nekoliko slučajeva zaraza trudnica pri kojima je došlo do smrti nerođenog djeteta ili problema s razvojem mozga bebe.
Simptomi zaraze
Virus uzrokuje simptome slične gripi – visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, mučninu i povraćanje. U teškim slučajevima može izazvati meningitis.
Prema CDC-u, simptomi obično počinju tri do deset dana nakon ugriza i traju tri do šest dana. Mogu se ponovno javiti nekoliko dana ili tjedana nakon preboljenja. Nije jasno što uzrokuje ove recidive, možda se radi o istoj infekciji ili su se oboljeli ponovno zarazili.
Bolest je poznata i pod nazivom "groznica ljenjivaca" jer je prvotno otkrivena kod majmuna urlikavca, a 1960. u Brazilu je izolirana iz ljenjivca. Zasad nije poznato koja divlja životinja je glavni domaćin virusa. Trenutno ne postoje specifični tretmani za ovu bolest, pa zdravstvene organizacije naglašavaju potrebu za razvoj cjepiva.