PROFESOR Kristian Vlahoviček sa Zavoda za molekularnu biologiju zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i voditelj projekta za analizu genoma koronavirusa u Studiju 4 HRT-a govorio je o novim mutiranim sojevima koronavirusa. Rekao je da su mutacije genetičkog materijala nešto što se događa svakodnevno i da je to normalno i princip po kojem djeluje evolucija.
"Svaki put kad umnožimo genetičku informaciju proces je nesavršen i dogode se pogreške prilikom prepisivanja i te pogreške su podložne prirodnoj selekciji, gdje se neka svojstva mogu pokazati da su zbog promjene bila poboljšanje po nas i takvi organizmi će imati bolju prednost pred ostalima. Kod virusa činjenica je da se brzo razmnožava i možemo uočiti mnogo mutacija. Koronavirusi nemaju nekakve specijalno ubrzane stope mutacije i bilo je očekivano da će virus mutirati", rekao je.
"U samoj genetičkoj informaciji je 30.000 slova: ako se jedno slovo promijeni u neko drugo, govorimo o mutaciji. Ta mutacija može virusu dati svojstvo kojim će se brže razmnožavati i pojavljivat će se unutar virusne populacije i to nazivamo varijantom. Varijantu može činiti nekoliko nezavisnih mutacija. Soj nam govori jesu li se promijenila svojstva virusa u smislu kliničke slike", objasnio je.
U Hrvatskoj sve varijante osim brazilske
U Hrvatskoj su potvrđene sve varijante osim brazilske. Osvrnuo se i na češku varijantu virusa, rekavši kako je to zanimljiv primjer evolucije gdje su se spojile mutacije britanske i škotske.
"Mi smo obje mutacije uočili još i prije i pratili ih, a u veljači smo ih vidjeli zajedno", rekao je.
Na pitanje je li virus stvoren ljudskom rukom ili je iz prirode, Vlahoviček je rekao kako je priroda definitivno bolji kreator i stvaratelj ovakvih događaja.
"Nekoliko istraživanja je provedeno na tu temu i malo je vjerojatno da se to dogodilo u laboratoriju. To bi morali biti sofisticirani eksperimenti s nepoznatim ishodom, a evolucija je tu puno efikasnija", zaključio je.