Dvotrećinska suglasnost suvlasnika zgrade za stanove koji su u kratkoročnom najmu, dakle, za one koji se iznajmljuju turistima, jedna je od najvećih novosti novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji je s prvim danom ove godine stupio na snagu, piše Novi list.
U konačnici je usvojen nešto izmijenjen nacrt Zakona s obzirom na to da je najprije u javnu raspravu išao prijedlog po kojem iznajmljivači koji turistima rentaju stanove/apartmane u stambenim zgradama moraju prikupiti suglasnosti 80 posto suvlasnika zgrade, s time da suglasnost moraju dati i neposredni susjedi.
Dakle, i vlasnici stanova čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče sa stanom iznajmljivača. Isto tako u prvoj verziji bilo je ograničeno iznajmljivanje stana za više od četiri radnika. Izglasani Zakon nešto je ublažio tu odredbu pa je kod najma apartmana turistima potrebno skupiti dvije trećine, dakle, 66 posto suglasnosti, no potreba za prikupljanje suglasnosti je proširena.
(Ne)pravedni izuzetak
Naime, udruge iznajmljivača već su kod prvog nacrta ukazivale kako je izdvajanje samo jedne djelatnosti kao problematične i nametanje skupljanja suglasnosti samo iznajmljivačima ustavno vrlo upitno.
Zbog toga je u Hrvatskom saboru izglasano da će ubuduće biti potrebno prikupiti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, i za stanove u kojima je namjera obavljati djelatnost koja prouzrokuje buku ili vibracije u zgradi, kratkoročni najam u stambenim zgradama i najam za više osoba.
U obrazloženju resornog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) ponovo se objašnjava kako će u ovim slučajevima suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, trebati prikupiti s obzirom na to da takav oblik najma utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi, ali i smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja kao jedne od temeljnih ljudskih potreba.
Osim toga, Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba. Rok za prikupljanje suglasnosti je 5 godina od stupanja zakona na snagu, dakle, do kraja 2029.
Kako se, dakle, očekivano puno bure diglo oko toga da samo iznajmljivači u stambenim zgradama moraju skupljati suglasnosti po zgradi, dok su u tim istim zgradama nerijetko i javno-bilježnički i odvjetnički uredi, liječničke i zubarske ordinacije i drugo, uputili smo resornom Ministarstvu upit o tome tko konkretno mora, osim iznajmljivača, prikupljati suglasnosti, kao i što su tihe djelatnosti, a što one koje, kako su naveli, proizvode buku i vibracije u zgradi.
Hosteli izuzeti
U odgovoru se navodi da prema članku 33. Zakona pod tihim i mirnim djelatnostima koje se mogu obavljati u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama podrazumijevaju one poslovne djelatnosti koje ne proizvode buku i vibracije, primjerice javni bilježnici, knjigovodstveni servisi i slično.
"Za stanove u kojima se obavlja djelatnost koja proizvodi buku ili vibracije u skladu s novim zakonskim rješenjem bit će potrebno prikupiti dvotrećinsku većinu suvlasnika. Tu pojašnjavamo kako u normalnim okolnostima liječnička i dentalna ordinacija ne proizvode toliku buku da se ne bi mogle smatrati tihim i mirnim djelatnostima.
Ujedno pojašnjavamo kako poslovnim prostorima ne treba suglasnost susjeda za obavljanje djelatnosti. Suglasnost je potrebna ako se radi o stambenom prostoru", kazali su u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Ako su već javnobilježnički uredi i ordinacije svojevrsne tihe djelatnosti, što je s hostelima koji se nalaze u stambenim zgradama? Naime, u vrijeme booma otvaranja hostela, ovakav tip smještaja je mahom otvaran u preuređenim stanovima u zgradama u centrima gradova.
Tom masovnom otvaranju hostela se tada stalo na kraj tako što je u zakon uvedena odredba po kojoj hosteli ne mogu koristiti zajednički ulaz s ostalim stanovima i tu je bio kraj tog trenda. No, oni koji su već otvorili prije te zabrane, rade mahom i danas te primaju turiste u stambenim zgradama.
Vezano za hostele, u Ministarstvu su kazali kako je hostel gospodarska djelatnost te ona kao takva pripada pod propise o djelatnostima za koje ne treba suglasnost, pod uvjetom da se obavlja u poslovnom prostoru.
"Suglasnost će trebati, primjerice, za objekte koji se reklamiraju kao hosteli, a ustvari su registrirani kao smještaj u domaćinstvu i usluga se pruža u stanovima", kažu u Ministarstvu graditeljstva.