ČETRDESET I ČETIRI vodeća klimatska znanstvenika iz cijelog svijeta pozvala su nordijske političare da se hitno pozabave mogućim skorim, "razornim" kolapsom ključnih morskih struja u Atlantskom oceanu. U uvodu otvorenog pisma objavljenog u ponedjeljak 21. listopada autori upozoravaju:
"Mi, dolje potpisani, znanstvenici koji radimo u području klimatskih istraživanja, smatramo da je hitno potrebno skrenuti pažnju Nordijskog vijeća ministara na ozbiljan rizik od značajne promjene oceanske cirkulacije u Atlantiku. Niz znanstvenih studija u proteklih nekoliko godina sugerira da je ovaj rizik dosad bio uvelike podcijenjen. Takva promjena u oceanskoj cirkulaciji imala bi razorne i nepovratne posljedice, posebno za nordijske zemlje, ali i za druge dijelove svijeta."
Golfska i druge struje
Struje na koje se odnosi ovo upozorenje dio su Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC), golemog oceanskog sustava koji uključuje Golfsku struju, a koji prenosi vitalnu toplinu prema sjevernoj polutki (grafika dolje).
Dr. sc. Natalija Dunić, oceanografkinja iz Laboratorija za fiziku mora na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, kaže da AMOC djelomično neutralizira regionalne efekte globalnog zagrijavanja, jer putem Golfske struje prenosi toplinu prema sjeveru.
"Slabljenjem AMOC-a slabi i ovaj neutralizirajući efekt. To znači da bi globalno zagrijavanje moglo biti izraženije u južnijim dijelovima svijeta, dok bi se nordijske zemlje suočile s paradoksalnim efektom hlađenja. Posljedično, temperature u nordijskim zemljama značajno bi pale, moguće čak i za 5-10°C, što bi dovelo do mnogo hladnijih i ekstremnijih zimskih uvjeta u tom području", tumači Dunić.
AMOC već usporava
Brojna istraživanja, o kojima smo pisali i na Indexu, pokazuju da AMOC već usporava te da bi zbog globalnog zagrijavanja uskoro mogao doseći kritičnu točku preokreta, što bi moglo izazvati kaos u klimatskom sustavu Zemlje. Najnovije analize pokazuju da se kolaps može očekivati oko 2050. godine ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje.
"Takva promjena u oceanskoj cirkulaciji imala bi razorne i nepovratne posljedice, posebno za nordijske zemlje, ali i za druge dijelove svijeta", napisali su znanstvenici u pismu.
>Struja u Atlantiku usporava brže nego što se mislilo. Što to znači za Hrvatsku?
Kolaps AMOC-a doveo bi do značajnog hlađenja i ekstremnih vremenskih uvjeta u nordijskim zemljama – Islandu, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj - te do povećanja i produbljenja "hladnog mjehura" [ND1] koji se već razvio iznad istočnog dijela sjevernog Atlantika zbog usporavanja te struje (grafikon dolje).
Znanstvenici upozoravaju da bi njezin slom mogao imati široke klimatske posljedice diljem sjeverne hemisfere, posebice u Europi gdje AMOC značajno utječe na uspostavljanje klimatskih obrazaca.
Dunić kaže da kolaps AMOC-a ne bi doveo samo do hlađenja sjevernog dijela Europe već i do promjena u obrascima padalina te pojava intenzivnijih oluja i ekstremnih vremenskih uvjeta koji bi se osjetili diljem Europe.
"Ti utjecaji mogu znatno ugroziti poljoprivredu, ekosustave i životne uvjete u sjeverozapadnoj Europi i šire. S druge strane, kako AMOC slabi, smanjuje se sposobnost mehanizma termohaline cirkulacije kojom se površinska topla voda povlači prema sjevernom dijelu Atlantika, što znači da bi više tople vode ostalo u južnijim regijama, posebice na istočnoj obali Sjeverne Amerike. Kombinacija povećanja volumena i termalne ekspanzije doprinosi regionalnom porastu razine mora. Osim na kopnu, slabljenje AMOC-a može značajno poremetiti i regionalne morske struje, što bi direktno utjecalo na morske ekosustave. U prvom redu tu su distribucija hranjivih tvari u oceanima te migracija ribljih populacija. To će svakako utjecati na ribarstvo - važnu granu za mnoge europske zemlje", kaže Dunić.
Autori podsjećaju da bi i drugi dijelovi svijeta osjetili posljedice. Ako bi AMOC potpuno stao, došlo bi do pomicanja tropskih monsuna prema jugu, što bi imalo katastrofalne posljedice za poljoprivredu i ekosustave.
Kolaps moguć u narednih nekoliko desetljeća
Pismo napominje da bez hitne akcije protiv klimatskih promjena postoji solidna vjerojatnost da bi AMOC mogao kolabirati već u narednim desetljećima.
Naime, prema najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), "postoji srednja pouzdanost da Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija neće naglo kolabirati prije 2100. godine, ali ako bi se to dogodilo, vrlo vjerojatno bi izazvalo nagle promjene u regionalnim vremenskim obrascima i velike utjecaje na ekosustave i ljudske aktivnosti".
Međutim, ističe se u pismu, nedavna istraživanja provedena nakon posljednjeg izvješća IPCC-a sugeriraju da je ovaj rizik podcijenjen te da je prelazak kritične točke ozbiljna mogućnost već u sljedećih nekoliko desetljeća.
"Cilj ovog pisma je skrenuti pozornost na činjenicu da 'srednja pouzdanost' u to da AMOC neće kolabirati nije dovoljna da budemo na miru te da očito ostavlja otvorenom mogućnost da se kolaps dogodi tijekom ovog stoljeć", napisali su znanstvenici.
"Čak i sa srednjom vjerojatnošću da se to dogodi, s obzirom na to da bi posljedice bile katastrofalne i utjecale na cijeli svijet stoljećima, vjerujemo da je potrebno učiniti više kako bi se minimizirao ovaj rizik", poručuju znanstvenici.
Već smo prešli granice Pariškog sporazuma
Klimatolozi su pismo uputili Nordijskom vijeću ministara, međuvladinom forumu zaduženom za promicanje suradnje među nordijskim zemljama. Pozvali su kreatore politika da ozbiljno razmotre rizike koje donosi kolaps AMOC-a i da pojačaju pritisak na međunarodne partnere da ostanu usklađeni s ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je svjetske vlade pozvao na ograničavanje porasta globalne temperature na 1.5°C iznad predindustrijskih razina.
Otvoreno pismo ističe da su rizici dosezanja kritičnih točaka stvarni te da se mogu dogoditi unutar klimatskog raspona povećanja srednje temperature za 1.5-2°C, koji je Pariškim sporazumom definiran kao gornja granica prije koje treba zaustaviti globalno zagrijavanje.
No pismo ističe da svijet trenutno ide prema zagrijavanju daleko većem od tog raspona. Naime, globalne temperature već su porasle za 1.5°C u odnosu na predindustrijske razine, što je prvi put zabilježeno od veljače 2023. do siječnja 2024. godine.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.