Foto: Ja Zmaj
PRVO je, nekoliko sati prije objave odluke Arbitražnog suda, Berlin pozvao Hrvatsku da prihvati odluku. Prije nego što se službeno saznao ishod arbitraže između Hrvatske i Slovenije, Njemačka je jasno poručila Hrvatskoj kako mora poštovati odluku Arbitražnog suda. Reklo bi se da su unaprijed znali kako se Hrvati namjeravaju oglušiti o nju.
Pa su se onda oglasile i zemlje Beneluksa. Belgija, Nizozemska i Luksemburg podržale su Sloveniju u arbitražnom sporu. Štoviše, izdale su zajedničko priopćenje u kojemu su istaknuli važnost zakona kao temelja na kojima je sagrađena EU i pozvali na poštovanje odluke u konstruktivnom duhu.
Naposljetku, Europska komisija je u Strasbourgu iznijela svoje zaključke o odluci Arbitražnog suda. Ukratko, stali su na stranu Slovenaca, poručivši kako očekuju provedbu presude.
>> Kako je Hrvatska postala potpuno nebitna država
Napušten cijeli proces
Podsjetimo, Hrvatska je još 2015. napustila arbitražni proces nakon što su slovenski predstavnici uhvaćeni kako pripremaju lobiranje kod sudaca. Otada za hrvatske vlade arbitražni proces ne vrijedi. Odavno su poručili kako ne namjeravaju poštovati odluku suda. Sve relevantne političke stranke složile su se u tome.
Slovenija je na kraju odlukom Arbitražnog suda u Haagu dobila tri četvrtine Piranskog zaljeva kao i slobodan koridor preko hrvatskih teritorijalnih voda koji ih spaja s međunarodnim vodama.
Ignoriranje europskih uputa
HDZ-ova aktualna vlada uporno inzistira na ignoriranju opaski iz Europe. Nakon izjave Europske komisije, vlada je lakonski replicirala kako "odluka Arbitražnog suda Republiku Hrvatsku ne obvezuje i neće je primijeniti".
Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade, jasno je poručio kako nitko Hrvatsku ne može prisiliti na implementaciju odluke.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je da Hrvatsku ništa ne obvezuje vezano za daljnju sudbinu arbitražnog procesa. Dodao je i kako Europska komisija nema instrumenata kojima bi prisilila bilo Hrvatsku, bilo Sloveniju na djelovanje u određenom smjeru.
I sam premijer se rezolutno postavio protiv odluke EK. "Bilo bi dobro da EK stoji u okviru svojih nadležnosti, a ona nema nikakvih nadležnosti za arbitražni proces i granična pitanja", poručio je Plenković.
Nerealan omjer snaga
Teško je ne primijetiti omjer snaga koje podržavaju i ne podržavaju odluku suda.
S jedne strane imamo Europsku uniju, veliku, moćnu i relativno čvrstu zajednicu država koja unisono podržava odluku.
S druge strane imamo HDZ.
Rukavica u lice
Naravno, treba spomenuti kako u Hrvatskoj vlada opći konsenzus oko ignoriranja odluke Arbitražnog suda. HDZ, kao i SDP, kao i uostalom sve stranke koje nešto znače, složne su u tome da ne poštuju tu odluku. Međutim, trenutno je HDZ na vlasti pa shodno tome nosi i teret odgovornosti za postupke hrvatske vanjske politike. Osim toga, predsjednica i premijer države, kao najodgovornije i najisturenije figure zadužene za vanjsku politiku, dolaze iz redova HDZ-a. Uz to, oboje imaju diplomatsku pozadinu.
Također, valja podsjetiti na to da smo se godinama grčevito borili i udovoljavali zahtjevima upravo kako bismo postali dio te zajednice. Ona nam, naime, treba otvoriti vrata prema prosperitetnom i velikom svijetu. Ta zajednica sada čvrsto i nepomično podržava stranu koju smo mi odlučili čvrsto i nepomično ne podržavati.
Plenković i HDZ svojom otvorenom neposlušnošću prema odluci suda bacaju rukavicu u lice i Njemačkoj, i zemljama Beneluksa, i Europskoj komisiji i, kako su ono naveli u priopćenju, "važnosti zakona kao temelja na kojima je sagrađen EU".
Nameće se pitanje: ako HDZ nastavi okretati leđa Europskoj uniji, prema kome će okrenuti lice? Van Europske unije, povijest je pokazala, Hrvatska se i nije pretjerano proslavila.
Neposluh i izolacija
Posljednji put kad se neki hrvatski vođa sa stranačkom iskaznicom HDZ-a odlučio zainatiti i okrenuti leđa međunarodnoj zajednici, nije dobro prošlo po Hrvatsku. Franjo Tuđman je svojim nesmotrenim i bahatim potezima toliko temeljito minirao vanjsku politiku Hrvatske, da se i dan danas od toga oporavljamo.
Neposluh može uzrokovati izolaciju iz aktualnog, modernog i važnog saveza, može Hrvatsku odvesti prema zaostalim zemljama koje preživaju svoju prošlost, dok im se ostatak civiliziranog svijeta smije.
Ako Plenković i ostatak HDZ-a natjeraju EU da nam pokaže diplomatska vrata, prema kome se Hrvatska može okrenuti? Prema Putinovoj Rusiji, s kojom se Plenković već posvađao zbog Ukrajine? Ili prema Trumpovoj Americi koja već neko vrijeme šalje jasne signale da je Europa više ne zanima kao nekad?