Fulgencio Batista y Zaldívar bio je kubanski vojni časnik i političar koji je dvaput vladao Kubom tijekom 20. stoljeća. Na današnjoj Kubi pamte ga kao domaćeg izdajicu, koji je zanemario kubanske interese te dopustio SAD-u kontrolu nad mnogim polugama gospodarstva u zemlji. Njegova vladavina završila je poznatom Kubanskom revolucijom 1.1.1959. godine.
Rani uspon i prva vladavina
Rođen u siromašnoj obitelji u Banesu, Batista se pridružio vojsci 1921. godine kao stenograf. Njegov politički uspon započeo je 1933. kada je predvodio Pobunu narednika, vojni udar koji je srušio tadašnju vladu. Nakon toga, Batista je postao vođa Kube, isprva vladajući preko marionetskih predsjednika. Godine 1940. izabran je za predsjednika kao kandidat Demokratske socijalističke koalicije, uz podršku Komunističke partije Kube. Tijekom ovog mandata donesen je progresivni Ustav iz 1940. godine, a Batista je provodio socijalne reforme i podržavao savezničke snage tijekom Drugog svjetskog rata.
1944. godine izgubio je izbore i prepustio vlast svojem protivniku. O njemu se pričalo da je pravi predvodnik demokracije na Kubi jer poštuje miran transfer vlasti. Otišao je u SAD, gdje je boravio po vilama u Floridi koje je posjedovao.
Veliki zaokret u drugom mandatu
Nakon boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, Batista se vratio na Kubu s namjerom da se kandidira na predsjedničkim izborima 1952. godine. Suočen s niskim izgledima za pobjedu, izveo je vojni udar 10. ožujka 1952., preuzevši vlast i otkazujući izbore.
Njegov režim obilježen je represijom, cenzurom i korupcijom. Blisko je surađivao s američkim interesima, uključujući mafiju, koja je kontrolirala kockanje i prostituciju u Havani. Ekonomske nejednakosti su se produbile, a nezadovoljstvo među Kubancima dovelo je do formiranja revolucionarnih pokreta, koji su ga kasnije nasilno smijenili s vlasti.
Pad i egzil
Revolucionarne snage predvođene Castrom intenzivirale su borbu protiv Batistine diktature, što je kulminiralo njegovim bijegom iz zemlje 1. siječnja 1959. godine. Nakon kratkog boravka u Dominikanskoj Republici i Portugalu, Batista se nastanio u Španjolskoj, gdje je živio do svoje smrti 1973. godine.
Američke vlasti, koje su početkom 1960-ih pokušale svrgnuti Castra, uključile su u operaciju mnoge kubanske disidente, čak i neke ljude vrlo bliske Batisti, no samog bivšeg kubanskog vođu više nisu željeli. Ocijenili su ga iznimno nepopularnim vođom te tražili neka nova, mlađa lica, smatrajući da će tako mobilizirati više Kubanaca nezadovoljnih Castrovom vladavinom.