Stoga predlaže bušenje rupe u Zemljinoj površini i izlijevanje tisuća tona topljenog željeza u nju. Željezo bi za sobom zatvorilo rupu, a u središte planeta stiglo bi za oko tjedan dana, piše časopis "Nature".
U željezu bi bila skrivena sprava s instrumentima za mjerenje temperature i kemijskog sastava, koja bi slala podatke u na površinu.
Bušenje rupe bilo bi najsloženiji dio zadatka, smatra Stevenson, koji je izračunao da bi za to bila potrebna snaga jednaka eksploziji nekoliko megatona TNT-a, potres snage 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici ili nuklearnoj eksploziji.
Podvig bi bila i nabava tolike količine željeza, jer je za Stevensonov plan potrebno na tjedan dana uposliti sve svjetske ljevaonice.
"To je zanimljiv prijedlog", smatra Allan Rubin, koji proučava strukturu Zemlje na sveučilištu Princeton, "no temelji se na nekim prilično nevjerojatnim pretpostavkama. Tako, primjerice, uopće nismo sigurni da se donji slojevi Zemlje mogu probiti".
Stevenson tvrdi da bi trošak njegova plana bio neznatan u usporedbi s bogatstvom koje se troši na istraživanje svemira. No, mogućim ulagačima ne nudi nikakvo jamstvo uspjeha: "Iskreno, i sam bih bio začuđen ako moj plan upali," priznaje Stevenson.