Na jugozapadu Islanda u nedjelju je, drugi put u manje od mjesec dana, erumpirao vulkan. Lava je došla u ribarsko mjesto Grindavik i zapalila tri kuće. Vulkanolog Dražen Balen izjavio je za Dnevnik HTV-a da je situacija ozbiljna, ali se na svu sreću smiruje.
Napominje da nema veće opasnosti od zagađenja zraka ako raspršenje materijala ne bude veće od 10 km u visinu, a u ovom slučaju je to bilo tek nekoliko desetaka metara.
Nema veće opasnosti od zagađenja zraka
"Erupcija nije onoliko snažna koliko je bila u prosincu", kazao je Balen i pojasnio da joj je snaga bila tek trećinu one prosinačke. "Može se očekivati i nova erupcija", potvrdio je i dodao da ona može trajati tjednima, mjesecima pa i desetljećima te se stoga ne može reći da je uistinu stala.
Govoreći o tome ima li opasnosti od zagađenja zraka Balen je kazao kako je raspršenje materijala za vrijeme erupcije išlo svega nekoliko desetaka metara u visinu. Napominje da materijal koji se izbacuje može biti otrovan, ali je u ovome slučaju lokalnog karaktera.
"Nema nekakve veće opasnosti ako on ne dođe na visine više od 10 kilometara. Za sada takva erupcija uopće ne izgleda tako", dodao je. Zanimljivim je istaknuo samo mjesto gdje se nalazi ribarski gradić Grindavik.
"Nema nekakvih razloga da bude tamo zbog vjetrova, valova itd. No kad gledate geološku kartu, geološku podlogu tog područja, on se nalazi na slijevu lave od prije 800 godina. S obzirom da 800 godina nije neko vrijeme za vulkane i za geološke procese, onda je za očekivati da će se u nekoj budućnosti zapravo takav proces ponoviti. Mi to imamo upravo sada i praktički u tom istom mjestu će kad tad proći lava i možemo očekivati uništenje infrastrukture na tom području", kazao je Balen.
Izvanredno stanje na Islandu
Erupcija u nedjelju bila je druga u proteklih mjesec dana i čak peta veća od 2021. godine na islandskom poluotoku.
"Island je vulkanski otok, dakle praktički oni nemaju nekog većeg izbora nego gledati gdje bi bilo najpovoljnije graditi. Taj gradić ima 3800 stanovnika. Kad pogledate koliko uopće ljudi na Islandu ima i živi, to im je 1 % stanovništva. I naravno da su oni uprli sve snage da ga obrane i da pokušaju napraviti što mogu", kazao je.
U ostatku Europe srećom, kaže Balen, nema pretjerane opasnosti od vulkana.
Vulkani u našoj blizini
"U našem mediteranskom području postoje vulkanska područja u Italiji i postoje u Grčkoj. Dakle ona su recimo možda nama zanimljivije jer su bliža i također su aktivne. To su erupcije bez prestanka preko 2000 godina", kaže Balen.
Erupcije i opasnost za klimatske promjene
"Za sada su to vrlo male erupcije. Ova u prosincu, koja je bila, tri puta veća od sadašnje, je tako mala da se ne može čak ni izraziti s indeksima kojima se mjeri opasnost od vulkana. Dakle, same erupcije izbacuju tako male količine materijala i na tako malim visinama, da ne predstavljaju opasnost za neku globalnu klimu", istaknuo je.
"Do opasnosti bi došlo kada bi, recimo, erupcija bila tako jaka kao ona prije godinu-dvije na Pacifiku, gdje je materijal izbačen na 36 kilometara visine. U tom slučaju, taj materijal preuzimaju struje i rasprostiru ga preko cijelog planeta. Takav materijal, ako ga ima u većim količinama, onda predstavlja opasnost za klimatske promjene", objasnio je Dražen Balen.