Na današnji dan 1907. godine glavni grad Hrvatske dobio je svoju prvu električnu rasvjetu. Rasvjeta je bila postavljena samo u dijelu centra grada, a, po mišljenju tadašnjih građana, došla je kasno jer su gradske vlasti putem prijašnje rasvjete puno zarađivale.
Konačno električna rasvjeta u Zagrebu
O električnoj rasvjeti pričali su svi domaći mediji. Zagreb su nazivali pravom europskom metropolom, premda je rasvjeta bila postavljena samo na potezu od Frankopanske ulice do Praške, prelazeći preko Ilice i Trga bana Josipa Jelačića. Svjetiljke su se palile jedna za drugom od 18:30 sati.
Građani Zagreba komentirali su novu rasvjetu uglavnom samo jednom riječju: "Napokon!" Prema mišljenju većine, jedini razlog zašto je Grad Zagreb uveo električnu rasvjetu tek tada bili su fini ugovori koje su gradske vlasti imale s plinarom, koja je tada bila zadužena za staru, plinsku rasvjetu.
Ideju rasvjete u Zagrebu propagirao i Nikola Tesla
Gradske su vlasti odbili čak i Nikolu Teslu, koji je 1892. godine posjetio prostorije gradskog poglavarstva i tadašnjem gradonačelniku Milanu Amrušu objasnio kako bi novi sustav rasvjete pomogao najvećem hrvatskom gradu.
Tesla je isto tako sugerirao izgradnju hidroelektrane na području Plitvičkih jezera, koja bi onda opskrbljivala grad velikom količinom energije, pa tako i za uličnu rasvjetu. Ipak, grad ga je odbio argumentirajući da su takvi projekti preskupi za zagrebački budžet.
Ipak, plinska rasvjeta glasila je među građanima kao nepouzdana i slaba. Jedan od njih, profesor tehnike Ivo Stožir, odlučio je prkositi vlastima te je već 1877. godine postavio prvu zagrebačku električnu svjetiljku na uglu Gundulićeve i Ilice.
U prvim godinama 20. stoljeća tehnologija je već dovoljno napredovala da takvi projekti nisu bili skupi pa je gradska vlast odlučila uhvatiti korak s vremenom i uvesti električnu rasvjetu. Do 1909. godine zagrebačka električna centrala (poznata tada kao Munjara) imala je u svojim spisima pobrojanih preko 300 uličnih svjetiljki, koje su do tada već bile instalirane diljem Zagreba.
22 zaposlenika u Munjari obavljala su svoj posao vrlo savjesno pa su već iduće godine dobili projekt radi kojeg je Munjara od 1910. godine opskrbljivala i prve zagrebačke tramvaje.