"ZBOG izvođenja radova na projektu modernizacije željezničke pruge između Zagreb Zapadnog kolodvora i Zagreb Glavnog kolodvora od 18. rujna u 0:01 sat do 20. rujna u 23:59 sati Zagreb Zapadni kolodvor bit će zatvoren za prijam i otpremu putnika", priopćila je u petak HŽ Infrastruktura.
HŽ Infrastruktura podsjeća da se za vrijeme posebne regulacije prometa svi putnici s kartama HŽPP-a mogu voziti u tramvajima i autobusima ZET-a koji voze na navedenom području. Isto vrijedi i za putnike s kartama ZET-a u vlakovima HŽPP-a.
Dionica duga 3.5 kilometara
Posebne regulacije prometa usklađene su s dinamikom izvođenja radova i planirane su povremeno, sve do završetka radova, što se očekuje sredinom 2024. godine. HŽ se Ispričava putnicima i moli za razumijevanje jer se radovi izvode kako bi putovanje željeznicom bilo brže i udobnije.
Projekt "Modernizacija dionice Zagreb Kustošija - Zagreb Zapadni kolodvor - Zagreb Glavni kolodvor" provodi se na kratkoj, ali jednoj od najprometnijih dionica u Hrvatskoj, koja se nalazi na sjecištu koridora RH1 i RH2 i kojom na dan prođe oko 150 vlakova.
Pružna dionica duga 3.5 kilometara iznimno je važna za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz. Obnova navedene dionice počinje od stajališta Kustošija, koje je obnovljeno prošle godine, pa do ulaza u Zagreb Glavni kolodvor (isključivo).
Vlakovi će moći voziti brzinom do 120 km/h
Radovi obuhvaćaju cjelovitu obnovu gornjega i donjega pružnog ustroja, što uključuje obnovu kolosijeka i zamjenu skretnica na području Zagreb Zapadnog kolodvora; sanaciju mostova i izgradnju propusta; izgradnju uređenih površina za pristup putnika; radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima; obnovu željezničko-cestovnih prijelaza Vodovodna i Republike Austrije i obnovu i zamjenu dijela sustava kontaktne mreže.
Procijenjena je vrijednost projekta 29.2 milijuna eura, a sredstva su u cijelosti osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radove izvodi tvrtka Swietelsky d.o.o.
Po završetku radova na projektu vlakovi će tom dionicom moći prometovati brzinom do 120 km/h, podignut će se razina sigurnosti i interoperabilnost, a povećat će se propusna moć pruge i mogućnost prijevoza većeg broja putnika u dnevnome migracijskom prometu.