TURSKA središnja banka danas ujutro započela je s programom ulijevanja dodatne likvidnosti u financijski sustav, smanjivši obvezne rezerve koje tamošnje banke moraju držati u lirama i stranoj valuti, pa se zahvaljujući tome tečaj turske lire oporavio s rekordno niske razine koju je zabilježio na svjetskim deviznim tržištima tijekom noći od 7,24 lira za dolar.
Središnja banka smanjila je obveznu rezervu koju turske banke moraju držati u lirama za 250 baznih bodova, a snizila je i zahtjeve za držanje rezervi u stranoj valuti za 400 baznih bodova za sva dospijeća financijskih obveza u roku do tri godine. Time se u turskom financijskom sustavu oslobodilo 10 milijardi lira, odnosno 6 milijardi dolara. Središnja banka također se obvezala da će "osiguravati svu likvidnost koja je bankama potrebna".
Ministar financija izradio akcijski plan
Tečaj lire dotaknuo je tijekom noći na azijsko-pacifičkim deviznim tržištima tečaj od 7,24 lira za dolar, no nakon poteza središnje banke i najava ministra financija Berata Albayraka, ojačala je na 6,4 lire za dolar. Jučer je ministar financija Berat Albayrak najavio da je Turska izradila akcijski plan i počet će ga provoditi danas ujutro kako bi umirila ulagače.
U intervjuu objavljenom na internetskim stranicama dnevnika Hurriyet, Albayrak je kazao da je slabost lire posljedica „napada”, ponovivši izjavu predsjednika Tayyipa Erdogana - koji je njegov punac - ali je istaknuo i da je akcijski plan spreman. "Od ponedjeljka ujutro naše institucije će poduzeti potrebne korake i obavijestiti o tome tržišta", kazao je Albayrak, ali nije iznio konkretne detalje o planiranim koracima.
Kazao je da je plan pripremljen za banke i sektor realnog gospodarstva, uključujući male i srednje velike tvrtke, na koje najviše utječu oscilacije tečajeva valuta. "Brzo ćemo poduzeti potrebne korake s našim bankama i bankarskim regulatorom", kazao je.
Odbacio je sve špekulacije da bi Turska mogla intervenirati na bankovne račune u dolarima, rekavši da bilo kakvo oduzimanje ili pretvaranje tih depozita u lire ne dolazi u obzir. U intervjuu Hurriyetu Albayrak je kazao kako su proračunske politike važne za potporu i jačanje monetarne politike središnje banke. "Ući ćemo u snažno razdoblje u smislu fiskalne politike", kazao je.
Od početka godine turska valuta potonula je 40 posto prema dolaru, ponajviše zbog zabrinutosti oko utjecaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana nad gospodarstvom, njegovim pozivima da se snize kamatne stope i pogoršanim odnosima sa SAD-om. Erdogan, koji je sam sebe nazvao "neprijateljem kamatnih stopa", želi jeftine kredite banaka kako bi potaknuo rast gospodarstva, no ulagači se plaše da je gospodarstvo pregrijano i da bi moglo doći do oštrog prizemljenja, pa čak i recesije, nakon niza godina relativno snažnog rasta gospodarstva.
Erdoganovi komentari o kamatnim stopama - i njegovo nedavno imenovanje svoga zeta za ministra financija - pojačali su percepciju da središnja banka nije neovisna.
Erdogan pad lire smatra rezultatom zavjere
U nedjelju je Erdogan odbacio teze da je Turska u financijskoj krizi poput onih u Aziji prije dva desetljeća. Oštar pad lire rezultat je zavjere i ne odražava ekonomske temelje Turske, rekao je. "Koji je razlog za ovu oluju u šalici čaja? Nema ekonomskog razloga za ovo... Ovo se zove provođenje operacije protiv Turske", kazao je.
Središnja je banka u svibnju podigla kamatne stope kako bi podržala liru, ali nije dodatno zaoštrila monetarnu politiku na nedavnoj sjednici. Erdogan je jučer ponovio svoj poziv Turcima da prodaju dolare i kupuju lire kako bi podržali domaću valutu, dok je poduzetnicima poručio da ne stvaraju zalihe dolara.