U HRVATSKOJ se sve češće govori o mogućnosti još jednih prijevremenih parlamentarnih izbora. Nakon što je lički župan Darko Milinović izbačen iz HDZ-a, a desnica priprema udar na premijera Plenkovića preko prosvjeda koji je najavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, jasno je da je situacija u vladajućoj stranci sve samo ne idilična.
Zbog toga se u javnosti sve više spekulira o mogućnosti raspisivanja još jednih prijevremenih parlamentarnih izbora. Novi izbori bi, ako je suditi po raspoloženju javnosti prema političkim strankama, najviše išli na ruku vladajućem HDZ-u, odnosno Andreju Plenkoviću, koji bi tako dobio priliku razračunati se s desnom opozicijom unutar vlastite stranke.
SDP je u potpunom raspadu i na izborima bi, po svemu sudeći, ta stranka prošla loše, baš kao i Most koji već dugo stagnira na anketama o popularnosti stranka. Od jačih stranaka bi, uz HDZ, profitirao još i Živi zid, ali s obzirom na niski koalicijski potencijal te stranke, ni povećan broj saborskih zastupnika te stranke ne bi donio velike promjene u odnosu snaga u parlamentu.
"Unutar HDZ-a raste opozicija Plenkoviću"
Aktualnu unutarnjopolitičku situaciju u zemlji za televiziju N1 komentirao je Nenad Zakošek, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
"Nitko ne može reći hoće li se oni dogoditi. Koalicije interesa nisu sklone izborima. To su oni koji neće u sljedećem krugu dobiti mjesto u parlamentu. Veće su šanse da vladajuća većina izdrži do kraja mandata. Mi vidimo da unutar HDZ-a raste opozicija Plenkoviću i to je glavni izvor nestabilnosti. Dođe li do većeg raskola u HDZ-u, raspast će se većina i ići ćemo na izbore", rekao je Zakošek.
Komentirajući promjene u saboru, Zakošek je ustvrdio da se radi o sukobima koji rezultiraju time da pojedinci napuštaju stranke.
"Ne možemo mijenjati temeljnu instituciju parlamentarizma da je mandat individualan. Neki drugi detalji nisu dobro postavljeni. Zašto samo tri zastupnika mogu formirati klub? Što je s koalicijama? To koaliranje je imalo smisla kad je HDZ imao dominantnu poziciju. Pitanje izbornog praga kod nas je loše riješeno. Treba razmisliti da za cijelu zemlju vrijedi isti izborni prag. Postojeći odnosi su u interesu stranaka. Promjene se događaju tako da vladajući ostvaruju svoje interese. Umjesto toga, možda će pritisak referendumskih inicijativa jednog razboritog premijera potaknuti da inicira promjene. Sad je kasno, ali možda u narednom razdoblju", rekao je Zakošek.