ZEMLJINO magnetsko polje dramatično se preokrenulo prije nešto više od 40.000 godina. Sada se grupa znanstvenika iz Danske i Njemačke poigrala s interpretacijom podataka koje je prikupila misija Swarm Europske svemirske agencije (ESA) i na temelju njih napravila zvučnu reprezentaciju tog događaja. Zapis djeluje kao zastrašujuća tutnjava.
Promjene u prošlosti
Geomagnetski polovi Zemlje u povijesti su zamjenjivali svoje položaje prosječno svakih 200.000 do 300.000 godina. Ovi preokreti izazivali su poremećaje u magnetskom polju koje život na Zemlji štiti od kozmičkog i solarnog zračenja.
Preokret prije 41.000 godina
Posljednji obrat magnetskih polova Zemlje dogodio se prije 40-ak tisuća godina. To je bio tzv. Laschampsov događaj, u kojem nije došlo do potpunog i trajnog preokreta magnetskih polova. On je bio kratkotrajan i djelomičan – u njemu su polovi zamijenili mjesta, ali su se nakon nekih 250 godina vratili u prvobitni položaj. Tijekom tog događaja Zemljino magnetsko polje oslabjelo je na samo 5% svoje uobičajene snage, što je omogućilo da veće količine kozmičkih zraka prodru u atmosferu. Magnetsko polje ostalo je u neobičnoj orijentaciji oko 440 godina.
Iako nije bio dugotrajan kao potpuni preokreti, izazvao je posljedice poput povećane izloženosti zračenju, promjena u klimatskim uvjetima i mogućeg izumiranja nekih vrsta. Naime, spekulira se da bi globalne klimatske promjene izazvane njime mogle biti povezane s izumiranjem megafaune u Australiji, s promjenama u ljudskom korištenju špilja te možda čak s izumiranjem neandertalaca.
Nagađanja o skorom preokretu
Iako nema jasnog predviđanja kada će se sljedeći put dogoditi preokret, neki znanstvenici spekuliraju da bi on već mogao biti u tijeku, jer magnetsko polje trenutno slabi, osobito u području Južnog Atlantika.
Na moguću skoru zamjenu također ukazuje vrludanje sjevernog magnetskog pola koji se posljednjih stoljeća pomiče mnogo brže nego ranije – od 1900. godine pomaknuo se za više od 1100 kilometara. Trenutno se kreće od kanadskog Arktika prema Sibiru brzinom od oko 55 kilometara godišnje.
Međutim nije sigurno hoće li sve to dovesti do skorog preokreta polova.
Pretvaranje obrata u zvuk
U novoj kreaciji europski geoznanstvenici mapirali su tzv. Laschampsov događaj i predstavili ga koristeći prirodne zvukove, poput škripanja drveta i sudara stijena. U tu svrhu kombinirali su satelitske podatke s dokazima o kretanju linija magnetskog polja na Zemlji.
Rezultati, koje su sastavili Tehničko sveučilište Danske i Njemački istraživački centar za geoznanosti, zvuče bitno drugačije od svega što ste dosad imali prilike čuti (video dolje).
Zašto je važno magnetsko polje planeta?
Zemljino magnetsko polje, koje nastaje zbog kružnog kretanja tekućih metala u njezinoj užarenoj jezgri, proteže se na desetke do stotine tisuća kilometara u svemir i štiti život na našem planetu tako što odbija solarne i kozmičke čestice koje bi bez njega prorijedile ili otpuhale atmosferu, kao što se to dogodilo Marsu. Naime, prije otprilike 4 milijarde godina Crveni planet izgubio je svoje globalno magnetsko polje jer mu se ohladila jezgra, što je omogućilo da solarni vjetar postupno odstrani njegovu atmosferu, zbog čega je postao hladan, suh i negostoljubiv za život.
Povremeno obrtanje polova
Linije geomagnteskog polja trenutno formiraju zatvorene petlje koje idu s geografskog sjevera na jug iznad Zemljine površine, a zatim s juga na sjever duboko unutar planeta. Međutim povremeno se događa da se to polje nasumično preokrene. Da se to dogodi danas, naši kompasi koji pokazuju prema sjeveru okrenuli bi se prema Južnom polu.
Zemljina magnetska polja obrću se zbog nestabilnosti u protoku rastaljenih metala željeza i nikla u vanjskoj jezgri, što uzrokuje promjene u generiranju magnetskog polja kroz geodinamo proces.
U tom procesu turbulentne struje mogu promijeniti smjer cirkulacije i uzrokovati neujednačenost magnetskog polja te eventualno potpuni obrat polariteta magnetskih polova. Taj proces nije trenutan, već traje tisućama godina.
Tragovi Laschampsovog događaja
Kako znanstvenici znaju kada je došlo do obrata polova u dalekoj prošlosti?
Tragovi tog okretanja ostali su zapisani u ledu, lavi, ostacima stabala i sedimentima. Naime, drastično slabljenje geomanetskog polja omogućilo je da kroz Zemljinu atmosferu prodre značajno više kozmičkih zraka.
Prema jednoj studiji, objavljenoj ranije ove godine, tijekom Laschampsovog događaja led i morski sedimenti zabilježili su i sačuvali izotopske tragove ovog povećanog solarnog bombardiranja, a razina izotopa berilija-10 se udvostručila.
Ti izmijenjeni atomi nastaju kada kozmičke zrake reagiraju s našom atmosferom, ionizirajući zrak i uništavajući ozonski sloj.
"Razumijevanje ovih ekstremnih događaja važno je za njihovu pojavu u budućnosti, predviđanje svemirske klime i procjenu njihovih učinaka na okoliš i Zemljin sustav", objasnila je geofizičarka Sanja Panovska iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti.
Od 2013. godine satelitska konstelacija Europske svemirske agencije Swarm mjeri magnetske signale iz Zemljine jezgre, plašta, kore, oceana, ionosfere i magnetosfere kako bismo mogli bolje razumjeti Zemljino geomagnetsko polje i predvidjeli njegove fluktuacije.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.