SVETA NEDELJA posljednjih godina postala je poznata po poreznim rasterećenjima koja provodi gradska uprava i brojnim kompanijama koje su tu lokaciju nedaleko Zagreba odabrale za svoje sjedište.
Nađi je inače bivši HNS-ovac i osnivač stranke Fokus.
Zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Davor Nađi na svom je Facebooku objavio 15 razloga zašto neće pohvaliti vladine mjere.
Njegovu objavu s Facebooka prenosimo u cijelosti.
15 RAZLOGA ZAŠTO NEĆU POHVALITI PLENKOVIĆA I VLADU!
1) Loš rad vlade i laganje da je sve super prije krize nam sada dolazi na naplatu.
S obzirom na to da je vlada radila loše dok je bilo gospodarskog rasta, izgleda da je sada ispucan zadnji „metak“ samo mjesec dana od početka krize. Da se razumijemo, taj „metak“ je trebalo ispucati no ranijim lošim upravljanjem državom nas je Vlada dovela u situaciju da nemamo više fiskalnog prostora za mjere jače od ovih koje su sada donesene. Čak je fiskalni kapacitet i za ove mjere upitan ako nam EU ne pokloni novac i ako sindikati ne pristanu na rezove.
2) Kalkulantski pristup vlade nas je koštao oko 15 000 radnih mjesta
Za mjere koje se sada donose su nas sve uvjeravali prije samo 10-ak dana da nisu potrebne i da nema prostora. Od tada je nezaposlenost povećana za 10-ak tisuća ljudi, a ako se to uveća za brisane s burze (blizu 5 000) i za one koji bi sada dobili sezonski posao jer bi inače bio početak sezone (oko 10 000), to je zapravo pad zaposlenosti od oko 25 000 ljudi u istom periodu na godišnjoj razini. Ne možemo kriviti Vladu što nema sezonskog zapošljavanja, ali možemo za 15 000 radnih mjesta koja nisu trebala biti izgubljena. To je kalkulantski pristup Vlade, a broj izgubljenih radnih mjesta je samo dio štete izazvan takvim ponašanjem.
3) Da stvarno žele pomoći omogućili bi da poduzeća vrate otpuštene ljude na ove mjere
Mjere spašavanja radnih mjesta s 4000 kuna po zaposleniku ne mogu koristiti poslodavci koji su bili prisiljeni otpustiti radnike čekajući mjere za to da ih sada vrate na radna mjesta. Trebalo se omogućiti primjerice za sve otkaze koji su uvjetovani padom prometa većim od 50% da se isti ponište.
4) Prikazivanje veće pomoći nego što to stvarno je.
Mjere spašavanja, da bi se prikazale veće, se prezentiraju uvećane za porez i doprinos koji plaća država. Kome ga plaća? Sebi. Isto tako odgode Vlada računa kao pomoć, a to se ionako kasnije sve mora platiti.
5) Otpis poreza i doprinosa je diskriminatoran što će imati loše posljedice.
S obzirom na to da se porezi u potpunosti otpisuju samo poduzećima s padom prihoda većim od 50%, postavlja se pitanje koliki je to uopće udio poduzeća? Kako će preostala poduzeća u očitom stanju pada potražnje u budućnosti moći plaćati odgođene poreze i doprinose, iako samo i djelomičan iznos, kada smo već i do sada bili porezno preopterećena ekonomija?
6) Nedostatak odlučnosti u rezovima u javnom sektoru.
Ova kriza je razotkrila koliko se javni sektor svih ovih godina odupirao i najmanjim promjenama. Sada odjednom sve može digitalno i bez pečata. I čak u takvim uvjetima gdje je dokazana neefikasnost javnog sektora, gdje je dokazano da postoji višak ljudi i procesa i gdje je situacija takva da je mogućnost prosvjeda nikad manja jer je javnost svjesna veličine problema i jer je na snazi zabrana okupljanja, premijer i Vlada još uvijek nemaju hrabrosti jasno reći koliko će biti rezovi i na kojim stavkama.
7) Nespretne izjave premijera zbog straha od sindikata mogu štetiti financiranju države.
Prilikom najava travanjskog seta mjera Plenković je izjavio da će plaće za ožujak biti, a za travanj ćemo vidjeti. Potencijalni kupac državnog duga bi si to mogao protumačiti da ako sindikati ne pristanu na smanjenje plaća da državi prijeti nemogućnost plaćanja svojih obveza. Dakle bankrot. Biste li vi posudili u ovakvoj situaciji novac takvoj državi? A ako nam zbog takvih izjava porastu kamate na državni dug, porast će kamate i na kredite poduzećima i građanima.
8) Središnja banka je spasila Vladu i državu rasta kamata na zaduživanje
Možda je nekima pobjeglo „ispod radara“, ali država bi već sad bila u problemu što se tiče zaduživanja da nije bilo odgovorne politike središnje banke koja je svojom intervencijom otkupom državnih obveznica spriječila rast kamata. A takav rast kamata na početku krize se događa onima koji nisu odgovorno upravljali javnim financijama pa se takve države posljedično i ne gleda kao sigurno utočište. Posljedica toga je rast cijene duga koji kasnije svi osjetimo. Dakle za ministra Marića ocjena nedovoljan! Za guvernera Vujčića odličan!
9) Da nije bilo pritiska medija, Milan Kujundžić bi bio ministar zdravstva.
Prvi izbor premijera za ministra zdravstva je bio Milan Kujundžić, možda i najgori ministar zdravstva do sada. Premijer ga je smijenio tek pod pritiskom medija na početku predsjedanja EU-om i početku korona krize. Da je bilo više vremena do kraja mandata što bi povećalo broj zainteresiranih kandidata za tu funkciju, pitanje je bi li Vili Beroš bio i drugi izbor.
10) Upitno pridržavanje Ustava RH
Prije desetak dana je Plenković pokušao progurati zakon kojim bi Vlada donosila odluke dekretom bez sabora. To je ponašanje diktatora, a ne europejca. Kao da nije dovoljno upitna već činjenica da se bez dvotrećinske većine u saboru ograničavaju ljudska prava poput prava na rad i prava na slobodu kretanja. Čak i upitno nepridržavanje Ustava od strane same države je neprihvatljivo.
11) Vlada ove mjere nije željela donijeti.
Upravo donesene mjere nisu rezultat sposobnosti Vlade nego pritiska javnosti. Oni to nisu željeli napraviti!
12) Iz oblikovanja mjera je jasno da nakon ove kriza Vlada planira nastaviti po starom.
Mjere poput odgode obračuna poreza na dobit i privremene naplate PDV-a po naplaćenoj fakturi su dokaz da čim kriza prođe, HDZ i Vlada na čelu s Plenkovićem će se vratiti na staro! Porezi i doprinosi se samo privremeno ukidaju i to samo nekima. Nakon krize, sve po starom... Trošarine su čak i u ovakvim uvjetima povećali, pa nije isključeno kasnije i dodatno povećanje porezne presije.
13) Još uvijek nemamo ni okvirnu projekciju rasta državnog duga.
U ovim uvjetima kada je očito da će BDP padati, udio duga u BDP-u bi rastao čak i da dug u apsolutnom iznosu ne raste. No sada je vrlo očito da unatoč pomoći iz EU dug će morati rasti. Koliko točno, to ovisi o uštedama u javnom sektoru, no rasti će. Nažalost, naša Vlada još uvijek nema pojma čak ni na razini procjene o kojem omjeru duga u odnosu na BDP se tu radi. A ako ima, onda tu informaciju taji.
14) Parafiskalni nameti se ne diraju!
Nije tajna da se velik dio neefikasnosti, nepotizma i korupcije generira preko državnih poduzeća i agencija za čije financiranje su osmišljeni razni parafiskalni nameti. Neukidanje parafiskalnih nameta Vlada šalje jasnu poruku: „Privatni sektor želimo sačuvati tek u dovoljnoj mjeri da sačuvamo sebe.“
15) Maltretirali su nas 3 godine. Nakon krize će opet!
Da ste sada učenik u školi i da vas netko maltretira 3 godine, ali onda jedan dan spriječi nekog drugog da vas maltretira samo kako bi vas on mogao u budućnosti opet nastaviti maltretirati kao i do sada, a možda i više, biste li ga vi pohvalili i slavili kao junaka? Plenković i njegova Vlada su imali 3 godine afera, maltretiranja, ali i vrijeđanja inteligencije poduzetnika i građana umjesto da su 3 godine rasta koji im je pao u krilo uložili u pripremu države za loša vremena.
Svi navedeni razlozi su dokaz koliko je ova Vlada štetna za Hrvatsku, a posljednji set mjera meni neće zamagliti vid i da sve zaboravim u 30 sekundi poput ribice. Zato pritisak na Vladu trebamo nastaviti dok se ne transformira javni sektor i dok se ne formira trajno održiva porezna i regulatorna politika koja je business friendly i pomaže gospodarskom oporavku te otvaranju novih radnih mjesta, piše Nađi.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.