JE LI Europska komisija iznevjerila birače u Europskoj uniji svojim pristupom "svi za jednoga, jedan za sve" u nabavi cjepiva protiv koronavirusa? Jesu li zemlje-članice požalile što nisu same krenule u nabavu? Kako stvari sada stoje, EU će do kraja ožujka dobiti samo četvrtinu od 100 milijuna doza koje je očekivala od AstraZenece, što milijune života dovodi u opasnost, piše BBC.
Isporuke cjepiva drugog farmaceutskog giganta, Pfizera, također su privremeno usporene, a kompanija kaže kako upravo prilagođava proizvodne metode. Oskudna opskrba cjepivom protiv koronavirusa nagnala je Madrid da odgodi cijepljenje prvom dozom na dva tjedna. Regionalne bolnice u Parizu kažu da su u sličnoj situaciji. Počele su usporavati cijepljenje prvom dozom, kako bi osigurale da osobe kod kojih je cijepljenje već započelo dobiju i drugu dozu na vrijeme. Portugal je upozorio da bi prva faza cijepljenja mogla potrajati i dva mjeseca dulje nego što je planirano.
Njemački ministar zdravstva: Nestašica će potrajati još najmanje 10 tjedana
Njemačka kancelarka Angela Merkel za ponedjeljak je zakazala videokonferenciju s regionalnim liderima i predstavnicima proizvođača cjepiva, nakon što je ministar zdravstva Jens Spahn upozorio da će nestašica potrajati još najmanje deset tjedana.
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća (osoba koja zastupa zemlje Europske unije u Bruxellesu) rekao je jučer da se nada kako će kašnjenja u isporuci cjepiva biti riješena. Ako se to ne dogodi, rekao je kako podržava upotrebu svih pravnih i izvršnih mjera kako bi se osigurala učinkovita proizvodnja cjepiva i opskrba stanovništva.
EU pokušava uspostaviti kontrolu nad brojem doza koje napuštaju Uniju
U međuvremenu EU pokušava uspostaviti određenu kontrolu nad brojem doza koje napuštaju uniju iz proizvodnih pogona na njenom teritoriju. Očekuje se da će uskoro biti objavljene nove ovlasti članica EU za ograničavanjem izvoza cjepiva. AstraZeneca, BioNTech i Pfizer imaju proizvodne pogone u EU. Moderna svoja cjepiva za izvoz izvan SAD-a dovršava u Španjolskoj, iako se proizvodnja odvija u Švicarskoj, koja nije članica EU.
U osnovi, Bruxelles želi znati izvoze li farmaceutske kompanije cjepiva ili sastojke za cjepiva iz europskih proizvodnih pogona kako bi ispunile narudžbe drugih kupaca, istodobno kasneći s opskrbom za EU. Bruxelles službeno ističe da ne namjerava zabraniti izvoz cjepiva. Tvrdi da nove ovlasti članicama služe samo u svrhu transparentnosti. Ali situacija se razvija.
Belgijski istražitelji u tvornici AstraZenece
Sumnje Europske unije nagnale su belgijske istražitelje da ovaj tjedan posjete tvornicu koja je dijelom proizvodnog lanca AstraZenece i preispitaju tvrdnje da su proizvodni problemi uzrok dramatičnog kašnjenja u isporukama za EU. Bruxelles je također pitao AstraZenecu jesu li cjepiva, potpuno ili djelomice proizvedena u EU, isporučena Velikoj Britaniji. EU je zatražila i da kompanija usmjeri doze cjepiva koja se proizvode u Velikoj Britaniji kako bi se povećala isporuka za EU.
U onome što se isprva činilo kao ekstremno emocionalnim napadom na AstraZenecu, Bruxelles je kompaniju upozorio da je uložio više od 300 milijuna eura kako bi pomogao razvoj cjepiva i masovnu proizvodnju. Zapravo Bruxelles još nije isplatio veći dio obećanog iznosa.
Neke optužbe EU jednostavno ne stoje
A neke optužbe Europske unije jednostavno ne stoje. Uzmimo, primjerice, pritužbu da EU ima drugorazredni tretman kod AstraZenece. Kad se govori o poštivanju ugovora s Velikom Britanijom, činjenica je da je EU ugovor s AstraZenecom potpisala tri mjeseca nakon vlade britanskog premijera Borisa Johnsona. AstraZeneca također tvrdi da s EU ima ugovor o "najboljoj namjeri", a ne stopostotnu obavezu da željenu količinu cjepiva isporuči do kraja ožujka.
Velika Britanija pokušala je ostati izvan ovog spora, fokusirajući se na sadržaj svog ugovora s AstraZenecom. Britanski ministri javno su istaknuli da sve ovo neće utjecati na isporuke cjepiva Velikoj Britaniji. "Ovo je zaista važno. Želimo razgovarati s našim europskim prijateljima i vidjeti kako možemo pomoći", rekao je jučer britanski ministar Michael Gove.
Osjetljivi odnosi nakon Brexita
Neki čelnici Europske unije nisu dobro primili Johnsonove ovotjedne izjave da ne želi vidjeti prekogranične restrikcije na cjepiva ili sastojke. Shvatili su to kao kritiku rasprave o mogućoj zabrani izvoza, koju je Njemačka prvotno zagovarala, a potom odustala. Odnosi između Europske unije i Velike Britanije nakon Brexita su osjetljivi, ali u četvrtak je Europska komisija naglasila da ima problem s farmaceutskim kompanijama, a ne s Downing Streetom.
Iako dosad s isporukama cjepiva jednostavno nije bilo sreće, prst krivnje također treba uprijeti na samu Europsku komisiju. Bruxelles se nadao da će nabava cjepiva za Europsku uniju biti perjanica europske solidarnosti i snage. Oštar kontrast prema pristupu "svaka zemlja za sebe" koje su članice slijedile na početku pandemije, kad su zatvarale granice, a Njemačka i Francuska blokirale izvoz zaštitne opreme, nužno potrebne ostalim članicama. Oštar je to kontrast i prema "vakcinacijskom nacionalizmu" koje je EU vidjela kod bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Pokušaj EK da potpiše ugovore po nižim cijenama je usporio proces
EU diplomati kažu kako je Unija očajnički željela izbjeći da se jedna članica okomi na drugu kako bi osigurala cjepivo samo za vlastitu populaciju, No, pokušaj Europske komisije da potpiše niz ugovora s različitim farmaceutskim kompanijama po nižim cijenama, osiguravajući veću pravnu odgovornost kompanija, nesumnjivo je usporio proces.
Europska unije našla se također na udaru kritika da nije dovoljno investirala u proširenje proizvodnih programa. Dodatna komplikacija bila je inicijalna sumnja nekih članica u motive drugih, primjerice Njemačke, Francuske i Nizozemske, gdje se cjepiva proizvode. Jesu li željele da EU potroši više na nabavu cjepiva kako bi kompanije na njihovu teritoriju mogle profitirati?
"Vakcinacijski suverenitet"
EU je na kraju naručila oko 2,3 milijarde doza, ali komentar na web stranici belgijske radiotelevizije opisuje trenutačnu situaciju oko cjepiva kao politički ponižavajuću za EU, posebice nakon Brexita.
U tekstu se kaže da je EU, doduše, uspjela o cjepivima pregovarati kao unija te je igrala glavnu ulogu u istraživanju i razvoju cjepiva za covid-19, ali u konačnici nije uspjela postići "vakcinacijski suverenitet". S druge, zagovornici ovakve politike kažu kako je to stvar perspektive i da su manje članice EU s olakšanjem prihvatile da Unija pregovara u njihovo ime, jer bi se samostalno vjerojatno našle još dalje prema začelju reda za cjepivo.
Dužnosnici EU također iznose argument da je Europska agencija za lijekove (EMA) sporije odobravala nova cjepiva kako bi se dodatno uvjerila u njihovu sigurnost. Unatoč tjednu spora s AstraZenecom, EU još nije odobrila cjepivo ove kompanije. Nasuprot tome, Velika Britanija odobrila je AstraZenecino cjepivo još prije mjesec dana. Očekuje se da će EMA objaviti odobrenje tijekom petka.
Problemi EU s cjepivom ne leže samo u Bruxellesu
Diplomati ukazuju na sve manje nepovjerenja prema cjepivu u europskoj javnosti ove godine, u usporedbi s 2020. godinom, posebice u Francuskoj, koja je poznata po velikom broju antivaksera. To se pripisuje povjerenjem prema EMA-i. Ali problemi Europske unije s cjepivima ne leže samo u Bruxellesu.
Neke su članice bile daleko učinkovitije u primjeni isporučenih cjepiva od drugih. Dansku se ističe kao primjer, dok je popularni njemački tabloid Bild kritizirao vladu Angele Merkel da je "vakcinacijski puž". Sve to, u kombinaciji sa stalnim porastom broja preminulih od covida-19, ima definitivan učinak na nacionalne politike i solidarnost u Europskoj uniji.
Njemačko priznanje da su pokušali ispregovarati zaseban ugovor
Ovo je izborna godina u Njemačkoj. Na udaru kritika zbog niže stope cijepljenja u usporedbi s Velikom Britanijom, njemačka vlada osjetila se prisiljenom priznati da je još u rujnu pregovarala s Pfizerom o zasebnom ugovoru o cjepivu. Merkel će morati pričekati s korištenjem tih dodatnih cjepiva dok sve članice EU ne dobiju svoje doze prema ugovoru između EU i Pfizera, ali ipak…
U međuvremenu je Mađarska dogovorila kupnju dva milijuna doza ruskog cjepiva Sputnik V. Budući da EU nema ugovor s Moskvom, premijer Viktor Orban može koristiti te doze kad god poželi.
Skepsa i strah
Farmaceutske kompanije obećale su znatno povećati isporuke cjepiva za EU nakon ožujka, ali europski građani prate kako stopa cijepljenja raste u Velikoj Britaniji, SAD-u, pa čak i Izraelu i trenutačno njihovo raspoloženje odražava skepsu i strah. U početnoj utrci za cjepivom, većina zemalja govorila je o neophodnoj pravednosti. Globalne konferencije obećavale su i naglašavale da svi trebaju dobiti cjepivo, bogati ili siromašni, bez obzira na to gdje žive.
No, sad su cjepiva dostupna i covid-19 i dalje je velika prijetnja, a jagma za injekcijama trenutačno je prilično zabrinjavajuća, zaključuje BBC.