Zašto HZZO ne može sastaviti jedan smislen dopis?

REAGIRAJUĆI na "neistine" u medijima vezane za reformu zdravstva, glasnogovornica HZZO-a poslala je dopis medijima u kojemu piše da je zavod ponukan reagirati "tim više što se iz tekstova stvara dojam da su kazne liječnika rezultat reforme zdravstvenoga sustava, a radi se o slučajevima iz 2008. godine, prema kojima sukladno reformi ne bi bilo financijskih sankcija. Kao primjer ističemo članak u kojem se potpuno pogrešno bombastično najavljuje kažnjavanje liječnika sa 50 000 kuna, zatim članke u kojima se govori o kažnjavanju provedenom na temelju kontrola u 2008. godini kada je HZZO postupio isključivo prema ugovoru potpisanom s liječnicima koji su obvezne poštivati obje ugovorne strane".

U kojim se tu neistinama radi? Novi list objavio je članak o tome kako liječnicima koji odbijaju naplaćivati participaciju slijedi mogućih 50 tisuća kuna kazne, koje će im u ime ministra Darka Milinovića naplaćivati HZZO.

Tko, što, koga, čega, komu, čemu...

U članku je prenesena i izjava v.d. ravnatelja HZZO-a Tihomira Strizirepa, u kojoj Strizirep vrlo jasno govori kako će se prema liječnicima primjenjivati postupak naplate štete HZZO-u, uz naplatu kaznenih odredba ugovora. Strizirep nije specificirao u kojim se svotama radi pri izračunima iznosa štete koju su na terenu utvrdili inspektori HZZO-a, ali je Novi list vrlo jednostavnom računicom došao do iznosa navedenog u članku. Pomnožili su prosječan broj pacijenata koji liječničku ordinaciju posjete dnevno, taj broj pomnožili s brojem radnih dana u godini i sve to pomnožili sa cijenom participacije od 15 kuna. Došli su do brojke od oko 52 tisuće kuna u nenaplaćenim participacijama po ordinaciji.

Teško da se radi o nečemu "bombastičnom", kako HZZO navodi u svom prilično loše složenom dopisu medijima. Usto, sam je Strizirep Novom listu rekao kako se kazne odnose na liječnike koji nisu provodili naplatu participacije, pa je teško shvatiti o čemu glasnogovornica HZZO-a točno piše kad kao primjer navodi članak Novog lista.

Priopćenje glasnogovornice HZZO-a je zbrkano, zbunjujuće i potpuno je nejasno na što misli i što to točno pobija. Ne da je takva praksa neuobičajena za HZZO. Pokušajmo dekodirati ovu rečenicu: "Vezano za određene nejasnoće koje se odnose na zdravstvenu zaštitu žena u svezi s praćenjem trudnoće i poroda u tablici kojom se utvrđuju kriteriji za slučajeve kada Zavod osigurava plaćanje zdravstvene zaštite u cijelosti, a koja je sastavni dio gore navedenog dopisa, uz šifre koje se odnose na nadzor i praćenje trudnoće dodane su šifre koje se odnose i na druge odgovarajuće postupke a poglavito uz postupke vezane za potpomognutu oplodnju". 

Ako ravnatelj piše vlastitim jezikom, kako li tek izgleda na nižim razinama?

Ako je netko pomislio da se radi o šali ili kriptogramu, prevario se, jer ovo je dopis Tihomira Strizirepa, v.d. ravnatelja HZZO-a. Kao što se vidi, dopis ima iznimno malo dodirnih točaka s jezikom kojim komunicira većina ljudi na prostorima današnje Republike Hrvatske, a koji se naziva hrvatskim jezikom. Pri tome je to dopis ravnatelja institucije. Teško je uopće zamisliti kakve dopise šalju niže rangirani službenici.

Slaba pismenost i zbrkanost misli dužnosnika HZZO-a nije bezazlena stvar. To je institucija koja operira ogromnim budžetom i koja bi trebala nositi kompletan zdravstveni sustav u Hrvatskoj. Način na koji ona to radi je u najmanju ruku zabrinjavajuć. Pri tome, po podacima Hrvatske liječničke komore i samog HZZO-a, po jednom osiguraniku ima više zaposlenika HZZO-a nego liječnika. Krajnje je vrijeme za provesti temeljitu reformu te institucije, ne samo u financijskom, nego i u strukovnom smislu. Ako ništa drugo, a onda da ih se bar natjera da zaposle glasnogovornike i ravnatelje koji će uspjeti sastaviti jednu rečenicu koja ima smisla i u kojoj ne skaču sami sebi u usta nekoliko puta. 

> Ostale komentare autora pročitajte ovdje