IAKO ima brojne otoke, čišće more i bolje vremenske uvjete, Dalmacija sve ove godine zaostaje za Istrom koja je već godinama najrazvijenija turistička regija u zemlji i po svemu uspješnija od Dalmacije.
U Ministarstva turizma napravili su listu od 10 gradova i općina s najvećim turističkim prometom u prošle dvije godine. Pet ih je iz Istre, tri iz Dalmacije, a preostala dva su Opatija i Zagreb. Dok su dalmatinski gradovi Dubrovnik, Zadar i Split zajedno ostvarili oko 7,8 milijuna noćenja, istarske perjanice Rovinj, Poreč, Pula, Umag i Medulin ostvarili su oko 13,6 milijuna noćenja.
Razgovarali smo s nizom sugovornika koji rade u turizmu i dok neki navode da je Dalmacija lošija zbog posljedica rata, drugi tvrde da opravdanja nema te da Istrom vlada daleko sposobniji turistički kadar, počevši od brojnih hotela koji imaju daleko veću, kvalitetniju i samim time bolju ponudu od onih u Dalmaciji.
"U Istri se ne ulaže samo u smještaj, nego i u kvalitetu destinacije"
"Istarski hotelijeri su najprije shvatili kolika je važna suradnja privatnog i javnog sektora, tako da brojna hotelska poduzeća u Istri već imaju odjele za destinacijski menadžment i polako na sebe preuzimaju ulogu koju bi možda trebao imati javni sektor, lokalna turistička zajednica ili jedinica lokalne samouprave. Hotelska poduzeća u Istri su shvatila da ne mogu imati hotel od 5 zvjezdica u destinaciji koja ima 3 zvjezdice. Tako da oni osim što ulažu u smještaj, ulažu i u kvalitetu same destinacije. Gosti moraju smisleno provesti tjedan ili više dana. Hotelski gosti žele i doživjeti lokalnu kulturu, gastronomiju, da nauče nešto novo i zato je važna suradnja privatnog i javnog sektora. Ljudi u Istri su prvi počeli razvijati turizam u tom smjeru, zato imaju malo bolje rezultate i kvalitetu od Dalmacije", rekao je u razgovoru za Index Damir Krešić, direktor Instituta za turizam.
Potrošnja po gostu veća u Dubrovačkoj, nego u Istarskoj županiji
No navodi i kako su zadnjih godina neke županije ostvarile veće poraste od Istarske. Za primjer navodi Splitsko-dalmatinsku, dodajući kako je prije 5 godina Split više bio transferni grad, a sad je jedno od najpoželjnijih odredišta.
"Rezultati našeg TOMAS 2017 istraživanja o potrošnji gostiju pokazali su da je prosječna dnevna potrošnja u Dubrovačkoj županiji 113 eura po gostu, a u Istri 79 eura. Naravno, to ne znači da Istra nije naša najuspješnija regija, ali nije toliko uspješnija koliko se ističe u javnosti", istaknuo je Krešić.
Dodao je kako Istru pomalo stižu i druge regije i navodi kako ne treba zaboraviti činjenicu da je Istra blizu naših emitivnih tržišta što doprinosi boljoj posjećenosti. Uz to, zaključuje, ima i veći broj hotela u odnosu na dalmatinski prosjek.
"Istra ima sposobniji kadar i daleko veću ponudu"
"U početku se tumačilo da je Istra uspješnija od Dalmacije jer je izbjegla devastiranje u ratu. Drugo obrazloženje je bilo da su oni ranije ušli u nove investicije, doveli hotele na višu razinu, a tu je i blizina stranog tržišta. No ja tvrdim da se radi o sposobnijem kadru, vodeći hotelski lanci Valamar i Plava laguna su veliki plus u Istri. Njihova dodatna ponuda je daleko veća nego u ostatku Hrvatske. Istra ima mnoga događanja koja privlače goste, recimo Umag koji je, otkako je napravio teniske terene, znatno povećao ionako dobre rezultate. Uz to je važna i ponuda unutar hotela, kao što su wellness, fitness, animatori te događanja u destinaciji, od kulturnih do zabavnih. Istra prednjači u odnosu na Dalmaciju koja ima bolje vremenske prilike, ali svejedno više gostiju dolazi u Istru", rekao je za Index Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma.
Smatra kako prije svega treba raditi na novim ponudama koje donose produljenje sezone. Uz to je od presudne važnosti da hoteli rade na investicijama, kapacitetima i osoblju jer i ono utječe na zadovoljstvo gosta.
"Stručan i profesionalan kadar je potreban u turizmu. Uz to trebaju se uključiti i lokalne zajednice jer imamo niz problema poput infrastrukture, parkiranja, gužvi i loših prometnica. Turisti polude kad dođu i dugo moraju čekati, a uz to treba nuditi razna kulturna i sportska događanja te izlete. Imamo šaroliku zemlju, ljudi se sve više bave biciklizmom, na tome treba raditi jer takve stvari produžuju sezonu. Jedan od problema je i što ne privlačimo investitore jer znaju kako se radi u Hrvatskoj. A došli smo u poziciju da u 7. i 8. mjesecu nema smještajnih jedinica za sve kako bismo povećali broj gostiju. Samo kroz investicije možemo imati bolje rezultate i veće prihode, a za sve je ključna i lokalna zajednica. Ovo s čim se mi hvalimo nije baš dobro, pogotovo kad se usporedimo s nekim europskim gradovima. Kad vidim koliko oni ostvaruju od turizma, onda se trebaš zapitati radiš li dobro", zaključio je Andrić.
"Dalmacija se zadnjih godina pokrenula"
Predsjednik Hrvatske udruge putničkih agencija Tomislav Fain u razgovoru za Index rekao je da postoji nekoliko razloga zašto Istra postiže bolje turističke rezultate od Dalmacije.
"Prvi razlog je razlika u udaljenosti između Istre i Dalmacije i nama inače sklonih gostiju iz Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke. Gostima koji dolaze automobilima nije isto voziti 300 km više da bi došli u Dalmaciju. Drugi razlog su hotelski kapaciteti kojih u Istri imamo više nego u Dalmaciji. Iako je Domovinski rat završio prije više od 20 godina, i to je sigurno usporilo jednim dijelom razvoj turizma u Dalmaciji. Trenutno je ponuda u Istri još uvijek malo kvalitetnija, ali Dalmacija se zadnjih par godina pokrenula i polako hvata korak u kvaliteti smještaja i kvaliteti ponude na destinaciji", rekao nam je Fain.
O tome zašto je Istra uspješnija od Dalmacije prokomentirali su nam i Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.
"Istra su vrata hrvatskog turizma. Najbliža je za putovanje kopnom iz Europe te posjet Istri počinje već puno prije predsezone kao vikend turizam za susjedne zemlje. Ceste su obnovljene i prometna povezanost je dobra, ponuda Istre je raznovrsna, a koncentrirana je na geografski malom području. Istra je naš najveći poluotok na kojem se ujedno nalaze sjedišta najvećih hotelskih kuća te najveći hoteli", kažu nam u udruzi hotelijera.