Suočen s političkim pritiskom, južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol proglasio je izvanredno stanje u toj demokratskoj zemlji prvi put u više od 50 godina, što je izazvalo prosvjede kod zgrade državnog parlamenta.
Kasnonoćno izvanredno obraćanje predsjednika na nacionalnoj TV, u 23 sata po lokalnom vremenu, natjeralo je građane da odmah pomisle da je povezano sa Sjevernom Korejom, susjednom zemljom naoružanom nuklearnim oružjem, ili s kritičnim pitanjem nacionalne sigurnosti, poput terorističkog napada i državnog udara.
Predsjednikova reakcija na gubitak kontrole
Međutim, vrlo brzo postalo je jasno da je Yoon ovaj drastični potez povukao kao odgovor na niz političkih događaja. Nakon što je početkom godine izgubila kontrolu nad parlamentom, njegova se vlada borila s nizom oporbenih zakona i prijedloga kojima se nastojalo potkopati njegovu vladavinu.
Politički promatrači kažu da je sada doveden do točke proglašenja izvanrednog stanja, odnosno privremene vladavine vojske, kao nedemokratske taktike za obranu od političkih napada.
Kakve su prve reakcije?
Oporbeni čelnici odmah su osudili taj potez kao neustavan. Čelnik glavne južnokorejske oporbene stranke Lee Jae-myung pozvao je zastupnike svoje Demokratske stranke da se odmah okupe u parlamentu kako bi izglasali deklaraciju kojom bi poništili predsjednikovu odluku o proglašenju izvanrednog stanja.
No u Seulu su policijski autobusi već bili spremni da blokiraju ulaz u zgradu parlamenta, objavile su lokalne televizije. Ipak, prosvjednici su požurili do zgrade parlamenta prosvjedujući i skandirajući: "Ne izvanrednom stanju! Nema izvanrednog stanja!" Sukobili su se s policajcima koji su čuvali zgradu.
Koliko je izvanredno stanje značajno?
Ratno stanje je privremena vladavina vojnih vlasti, odnosno period u kojem se smatra da civilne vlasti ne mogu obavljati svoj posao. Takvo stanje je posljednji put u Južnoj Koreji proglašeno 1979., kad je tijekom puča ubijen dugogodišnji predsjednik.
Nije proglašeno otkako je Južna Koreja postala parlamentarna demokracija 1987. No danas je Yoon proglasio ratno stanje kazavši da uvodi vojnu upravu zbog prijetnje "protudržavnih snaga".
U sklopu izvanrednog stanja vojsci se daju dodatne ovlasti i može doći do obustave uobičajene zaštite i postupaka vladavine zakona.
Kakav je politički kontekst?
Yoon je na udaru od općih izbora u Južnoj Koreji u travnju, kad je oporba uvjerljivo pobijedila. Njegova vlada od tada nije bila u mogućnosti usvojiti zakone koje je željela i umjesto toga svela se na ulaganje veta na zakone koje je usvajala oporba.
Drastično mu je pala popularnost, a njegova vlada je upetljana u niz skandala vezanih uz politički utjecaj i korupciju. Među njima je i skandal koji uključuje prvu damu, koja je prihvatila skupocjenu Dior torbu na dar.
Samo prošlog mjeseca bio je prisiljen objaviti ispriku na nacionalnoj TV rekavši da uspostavlja ured koji će nadzirati dužnosti prve dame. No odbacio je širu ili neovisnu istragu, na što su pozivale oporbene stranke.
Potom je ovaj tjedan oporba predložila smanjenje proračuna za njegovu vladu, a na prijedlog zakona o proračunu ne može se staviti veto. U isto vrijeme oporba je krenula s opozivom članova vlade, uključujući šefa vladine revizorske agencije, jer nisu istražili prvu damu.
Što sada?
Yoonovo proglašenje izvanrednog stanja mnoge je zateklo nespremne i situacija se vrlo brzo mijenja. Prema posljednjim informacijama, u parlamentu je izglasana blokada proglašenja izvanrednog stanja, ali sad je pitanje kako će reagirati predsjednik, policija i vojska.