ANDREJ PLENKOVIĆ se u petak kasno navečer, iza 23 sata, obratio javnosti i kada su svi pomislili što se to događa da se premijer iznenada u to vrijeme odlučio oglasiti, ispalo je da se radi o podizanju kreditnog rejtinga od agencije Standard & Poor’s, koji zapravo pokazuje da je Hrvatska danas na istom mjestu gdje je bila i prije više od 20 godina.
“Povod zašto smo ovdje je vijest koju je objavila Standard and Poor's… Osigurali smo vrijeme za reforme. To su prepoznali analitičari i poslali su nam poruku da je smjer kojim vodimo zemlju potvrđen i od njih. Ovo je signal da moramo nastaviti sa strukturnim reformama, s poreznim rasterećenjem, s mirovinskom reformom...", nabrajao je Plenković.
Plenković je samohvalu zbog ocjene rejting agencija nastavio i drugi dan u dnevniku HRT-a.
"To je sjajna vijest za Hrvatsku, za vođenje naše ekonomske politike, provedbu fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi", rekao je Plenković. Također, podsjetio je da je vraćanje investicijskog rejtinga bilo jedna od ključnih odrednica vladina programa.
Iako je podizanje rejtinga hrvatskih državnih obveznica na investicijsku razinu BBB- dobra vijest - svakako bolja nego da smo ostali na istoj razini, ta ocjena zapravo otkriva koliko Hrvatska stagnira.
Hrvatska je takav rejting imala 1997. godine
Naime, Hrvatska je istu ocjenu od Standard & Poor’sa imala i 1997. godine, kada je prvi put zatražila rejting zbog izlaska na međunarodna tržišta kapitala još u vrijeme Tuđmana, dvije godine nakon završetka rata.
Još je tužnije kada se usporedimo s nekad sličnim zemljama srednje i istočne Europe koje su nas i po rejtingu, i po stupnju razvijenosti debelo prešišale.
Tako, primjerice, Češka ima rejting AA- koji je nekoliko stepenica iznad ovoga što Hrvatska danas ima, a što se tiče BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći, nalaze se na 89 posto prosjeka EU-a. Hrvatska je, za usporedbu, na 62 posto prosjeka EU.-a
Viši rejting od Hrvatske imaju i Slovenija, Slovačka, Litva, Latvija, Poljska, Estonija itd.
Hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o kretanjima u susjednim zemljama, poput Italije koja nam je najveći vanjskotrgovinski partner, a nedavno je tehnički ušla u recesiju. Iako je zbog gospodarskog rasta koji Hrvatska ima posljednjih godina i punjenje državnog proračuna bolje, što je omogućilo i stabilizaciju javnih financija, rast gospodarstva koji imamo je vrlo slab i kreće se ispod tri posto pa je pitanje hoćemo li ga uspjeti zadržati ako dođe do usporavanja u zemljama EU-a.
Stagnacija znači propadanje
Što se tiče budućnosti, Standard & Poor’s upravo navodi da će podizanje rejtinga ovisiti o tome hoće li Hrvatska zadržati rast ako dođe do usporavanja EU-a.
''Rejting bi mogao biti podignut u iduće dvije do tri godine ako se rast hrvatskog gospodarstva pokaže otpornim na cikličko usporavanje europskog gospodarstva i omogući daljnje približavanje prosječnoj razini dohotka u EU, uz mogućnost potpore koju bi moglo pružiti uklanjanje strukturnih prepreka rastu.
Pozitivno bi na rejting moglo utjecati i brže smanjenje duga nego što se trenutno očekuje.
Smanjenje rejtinga moglo bi, pak, potaknuti značajnije usporavanje gospodarskih aktivnosti, možda zbog značajnog slabljenja vanjskog okruženja, što bi moglo nepovoljno utjecati na stanje u proračunu'', naveli su iz Standard & Poor’sa.
Plenković, kao ni prethodni premijeri, nažalost, nije proveo ozbiljne duboke reforme koje bi stvorile uvjete za razvoj zaista dinamičnog gospodarstva, kakva su gospodarstva Poljske, Češke ili Slovačke, tako da nas vrlo vjerojatno, kao i do sada, čeka stagnacija, a to u usporedbi s drugima znači propadanje.