PORAZNE statistike pokazuju da su Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji. Čak 65 posto odraslih i 35 posto djece ima prekomjernu tjelesnu težinu, a ranije analize pokazale su da su po konzumaciji voća i povrća hrvatska djeca pri dnu europskih ljestvica.
Činjenica je da su se životne navike ljudi znatno promijenile unazad nekoliko godina, no kako to da su baš Hrvati najdeblja nacija? Stručnjaci objašnjavaju da na to utječe dugi niz čimbenika, a nameću se nekvalitetan način življenja te sklonost konzumiranju brze i nezdrave hrane, konkretno pekarskih proizvoda i slatkiša.
> Ovo su Hrvati: Najdeblji narod u EU
Nutricionistica Diana Gluhak Spajić u razgovoru za Index kaže da ju rezultati istraživanja koja pokazuju da su Hrvati najdeblji narod u Europskoj uniji uopće ne iznenađuju. Kaže da je razlog tomu pogrešan način življenja.
"Pretilost ne smatramo ozbiljnom, ona nam je čak simpatična"
"Jedemo s nogu ili napreskokce i često posežemo za nezdravim načinom pripreme hrane - prženjem u dubokom ulju, masnim i slatkim. Vježbamo slabo ili nikako. Spavamo kratko, loše i uglavnom idemo leći poslije ponoći.
U svemu tome smo pod stresom koji kumuje disbalansu hormona i cirkadijalnog ritma. I kile ne treba posebno zvati, dolaze same od sebe. Još jedna posebno važna stvar je svijest. Pretilost uopće ne smatramo ozbiljnom situacijom, dapače to nam je simpatično.
Debljina je bolest i uz nju se vežu problemi sa srcem, zglobovima, dijabetesom, probavom, neplodnošću i nekim vrstama raka", kaže.
U Hrvatskoj čak 73 posto muškaraca pretilo
Prof. dr. Davor Štimac predsjednik je Hrvatskog društva za debljinu, a prošle godine bio je jedan od organizatora nacionalnog kongresa na kojemu su donesene smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom.
"Na donošenje novih smjernica potaknula nas je alarmantna situacija. Posljednji podaci pokazuju da je Hrvatska u samom vrhu Europe prema broju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Čak 65 posto Hrvata je pretilo. Pretilih je žena 58, a muškaraca čak 73 posto", kaže.
Objašnjava da se radi o osobama koje imaju indeks tjelesne mase preko 25. On se izračunava tako što se tjelesnu težinu podijeli s kvadratom visine izražene u metrima.
Normalan indeks tjelesne mase kreće se između 18.5 i 25, dok se prekomjerna tjelesna težina pripisuje ljudima s indeksom između 25 i 30. Indeks tjelesne mase veći od 30 označava debljinu koja se dijeli u nekoliko stupnjeva. Tako je ona indeksa između 30 i 35 debljina prvog stupnja, od 35 do 40 drugog stupnja te preko 40 trećeg stupnja.
Zašto su Hrvati najdeblji narod u EU?
Štimac objašnjava niz uzroka prekomjerne težine u Hrvatskoj. Smatra da se ljudi premalo kreću te imaju tendenciju hraniti se onim što im je na dohvat ruke, odnosno pekarskim proizvodima i slatkišima.
"Jedan od glavnih čimbenika je sve manje kretanje ljudi. To je jedna od najvećih promjena posljednjih godina, posebno uslijed pandemije, kada su se ljudi zatvorili u kuće i slabije se kretali. Mnogi od njih radili su od kuće, a djeca neko vrijeme nisu išla u školu.
Drugi razlog je pogrešan sustav prehrane uzrokovan brzim načinom života. Preskače se doručak, a hrana koja nam se nudi je izuzetno kalorična. Primjerice, razlike uslijed globalizacije između načina prehrane u sjevernoj Hrvatskoj i na Mediteranu su nestale.
Svi se hrane podjednako, što ukazuje na to da distribucija unutar zemlje više ne postoji u smislu da su oni koji žive na Mediteranu mršaviji. Zadnje analize pokazale su da su djeca na Mediteranu deblja od djece na kopnu Hrvatske. Dakle, potpuna globalizacija", kaže.
On ističe da sve ovisi o načinu života, kako u smislu prehrane tako i u smislu kretanja. Napominje i da ljudi jako puno vremena provode pred ekranima, a da se djeca danas ne igraju kao nekoć na igralištima, već ih zabavlja sasvim drugi tip igara, koje su pretežito sjedilačke.
"I odrasli se sve više voze automobilima i sve se manje kreću. Ne naprave onih gotovo obaveznih deset tisuća koraka na dan koji bi bili garancija da se čovjek neće debljati", ističe.
Hranimo se u pekarama
"U Hrvatskoj se jede jako puno kruha, prekomjerno začinjavamo hranu, koristimo ulja u velikim količinama. Iako se često preporučuje maslinovo ulje, treba obratiti pozornost na to da je i ono kalorično te da ga se ne može koristiti u neograničenim količinama", rekao nam je Štimac.
Kaže i kako je ogroman problem prekomjerno jedenje pekarskih proizvoda.
"Kad pogledate što možete pojesti u vrijeme pauze na poslu, uglavnom su dostupni pekarski proizvodi koji sadrže puno elemenata koji povećavaju kalorijsku vrijednost. Pekarski proizvodi sadrže uglavnom previše soli, a dio njih i previše šećera.
Unosom soli, šećera i kalorija iz pekarskih proizvoda nepovoljno djelujemo na tijelo. U Hrvatskoj se oko škola i fakulteta uglavnom nalaze pekare. Nema voćarnica, nema dućana sa zdravom hranom", kaže.
"Probajte doći pred školu i kupiti voće. To je gotovo nemoguće"
"Problem je u tome što su u pekarama najjeftiniji proizvodi. Ako nećemo zatvoriti pekaru, barem onda pored nje možemo otvoriti voćarnu. Sve se to može regulirati cijenom najma i porezima na zdravu hranu.
Siguran sam da mladi ljudi, posebice srednjoškolci i studenti, imaju razvijenu svijest o tome što bi trebali konzumirati, no za to nemaju priliku. Probajte doći pred neku školu i kupiti voće ili neki vegetarijanski proizvod. To je gotovo nemoguće", kaže naš sugovornik.
Slatkiši su sveprisutni
Osvrnuo se i na naviku prekomjernog konzumiranja slatkiša, čiju je ponudu u supermarketima, kako kaže, gotovo nemoguće izbjeći.
"Ako gledamo automate u školama i na fakultetima, pa i u bolnicama, u njima se nude pretežito nezdravi proizvodi, gazirana pića i proizvodi koji su ili slatki ili slani. Zdravih proizvoda gotovo da i nema. Ponuda slatkiša je ogromna. Ako uđete u bilo koji supermarket u Hrvatskoj i mimoiđu vas slatkiši, svejedno će vas dočekati na polici pred blagajnom. Dakle, nemoguće ih je izbjeći. Ne kažem da slatkiše ne treba jesti, ali to treba biti u izuzetnim prilikama. Njima se ne bi smjela utaživati glad", kaže.
Pitamo ga na koji način riješiti problem pretjerane konzumacije slatkiša.
"Potrebno je uspostaviti bolju regulativu. Pretilost se može rješavati i poreznom politikom prema određenim proizvodima. Primjerice, trebalo bi cjenovno stimulirati zdravu hranu ili ograničiti dućane s nezdravom hranom u blizini škola, fakulteta i zdravstvenih ustanova, a s druge strane stimulirati otvaranje dućana i ugostiteljskih objekata koji će posluživati zdravu hranu", navodi Štimac.
Veliki problem su i reklame. Tijekom nedavnog Svjetskog prvenstva u nogometu pretežito su se reklamirali pivo, čips i hrenovke.
"I država u trenutku ove krize pokušava regulirati cijene određenih proizvoda, a to su prvenstveno visokokalorični proizvodi. Sigurno je i to jedan od problema", kaže.
Pijemo sokove umjesto vode, ne znamo kuhati
"Usudio bih se reći da Hrvati ne razumiju način pripreme namirnica. Najbolji primjer je krumpir. Ako ga skuhate i napravite na lešo, to je sasvim druga kalorijska količina od onog koji je ispečen i zaliven mašću ili uljem. Nije svejedno na koji se način priprema namirnica. Svaku namirnicu može se pripremiti tako da ima manju ili veću kalorijsku vrijednost", kaže.
Ističe i problem lake dostupnosti zaslađenih i gaziranih pića koja su cjenovno izjednačena s vodom.
"Svi znamo da je najzdravije piće voda, no dovedeni smo u situaciju da po istoj cijeni možemo kupiti zaslađeno piće ili gazirani sok. Zato ih mnogi Hrvati piju umjesto vode", kaže.
Pregršt emisija koje su bazirane na pripremi nezdrave hrane
Osvrnuo se i na značajan broj kulinarskih emisija u Hrvatskoj.
"Imamo jako puno kulinarskih emisija. Bilo bi dobro kada bi neke od njih bile posvećene ciljanoj pripremi zdravih obroka i edukaciji o načinu pripravljanja namirnica. Mi idemo u potpuno suprotnom smjeru", upozorava doktor Štimac.
Dotaknuli smo se i teme konzumerizma i ogromne ponude proizvoda u supermarketima, gdje je puno lakše i mnogima isplativije kupiti gotovu ili sniženu hranu.
"Hranu treba kupovati kad smo siti, a ne gladni"
"Jednostavnije je otići u supermarket, gdje ljudi kupuju proizvode koji im ne trebaju. Kada imate veliku ponudu, kupujete više. Hranu trebamo kupovati kada smo siti, a ne gladni", kazao nam je, prilikom čega se osvrnuo i na tradicijske navike u Hrvatskoj.
"Kod nas je jedna od tradicijskih navika mišljenje da je nepristojno ostaviti hranu u tanjuru. U većini restorana porcije su prevelike za potrebe koje ljudi imaju tijekom dana. Problem je velikih porcija, velikih tanjura i načina kupovine. To su sve sitni, a zapravo vrlo bitni detalji", kaže.
Primarijus doktor znanosti, internist-endokrinolog Jozo Jelčić također se osvrnuo na ponudu hrane koja nam se svakodnevno servira. Kaže da svaki restoran ima jedan cilj, a to je što prije i sa što manje truda i vremena napraviti ukusno jelo. Kaže kako u njemu nema povrća i niskokalorične hrane, i to ne zato što ljudi ne vole povrće.
"Moji pacijenti često kažu da vole povrće, ali da ga rijetko jedu, a i kada ga jedu, to je u kombinaciji s obilnim ugljikohidratima i mastima. To je zato što masti i ugljikohidrati na jeziku daju osjet zadovoljstva", kaže.
Pri dnu Europske unije smo i po potrošnji voća kod djece u osnovnim školama
Dotaknuli smo se i dječje prehrane. Ranije smo pisali o načinu prehrane u hrvatskim školama, pri čemu smo ukazali na to da velik broj škola djeci za užinu poslužuje visokokalorične proizvode slabih nutritivnih vrijednosti.
>> Evo što djeca u školama jedu za 10 kuna
Doktor Štimac kaže da bi dječji obroci trebali sadržavati hranu koja se jede na žlicu te puno voća i povrća, što u Hrvatskoj nije slučaj.
"Posljednje ankete pokazale su da smo po potrošnji voća u osnovnim školama treći od dna u Europskoj uniji, a po konzumaciji povrća među posljednjih pet. Naša djeca konzumiraju jako malo voća i povrća i to je ozbiljan problem", kaže.
Pretilost je bolest koja uzrokuje niz drugih tjelesnih poteškoća
Jedna od glavnih poruka na obilježavaju ovogodišnjeg dana debljine bilo je buđenje svjesnosti o debljini. Doktor ističe da se o njoj mora govoriti kao o velikom problemu kako bi ga ljudi uopće percipirali. Smatra da javnost premalo vremena posvećuje ovoj temi.
"Ljudi moraju biti svjesni toga da je debljina jako velik problem i da pretile osobe ne mogu doživjeti očekivanu životnu dob. Moraju biti i svjesni da je debljina povezana s brojnim bolestima, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, bolesti jetre, žučnih kamenaca, tegoba sa zglobovima, plućnih i bubrežnih bolesti te brojnih drugih. Čak su i zloćudne bolesti češće kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom", kaže Štimac.
Najzorniji prikaz povezanosti pretilosti i bolesti bila je pandemija koronavirusa za vrijeme koje je, kako kaže, hospitalizirano puno više pretilih osoba nego onih normalne tjelesne težine.
"Pretilost dovodi do drugih bolesti. To se pokazalo za vrijeme infekcije covidom, kada su puno češće bili hospitalizirani ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. U bolnicama su oni češće završavali na jedinicama intenzivne njege, a gotovo četiri puta češće su završavali na respiratorima", kaže.
Što nam je prioritet za mršavljenje - zdravlje ili izgled?
On je svakodnevno u kontaktu s pretilim pacijentima. Kaže da ljudi općenito postanu svjesni svoje pretilosti kada im se pojave ozbiljni zdravstveni problemi. No, ističe još jedan razlog za mršavljenje, a to je priprema za ljeto.
"Ljudi otprilike u ožujku počinju razmišljati o tome da im slijedi sezona kupanja i da bi željeli imati drugačiju figuru i izgled. Većina ljudi tijekom zimskih mjeseci odeblja. No, problem s debljinom ne rješava se na brzinu. To je nešto što se rješava promjenom načina života", kaže Štimac.
Zanimalo nas je što je njegovim pacijentima prioritet - zdravlje ili izgled.
"Kod mlađih osoba motiv za mršavljenje je izgled, a kod starijih zdravlje. Kod žena je vrlo često razlog izgled, dok muškarci njemu pridodaju znatno manje pažnje. Možda je to i razlog zašto imamo toliko visoke brojke pretilih muškaraca u Hrvatskoj", kaže.
Upozorava da bi ta brojka mogla biti i veća. Kaže da su projekcije za 2060. godinu pokazale da će do tada 91.7 posto muškaraca u Hrvatskoj, prema sadašnjim kriterijima, imati pretjeranu tjelesnu težinu ili debljinu.
"Razlog zašto je debljina baš u ovom dijelu Europe toliko zastupljena"
Doktor Jelčić kaže da je debljina danas masovno zastupljena kronična bolest i da se pandemija nezaustavljivo širi još od kraja Drugog svjetskog rata.
"Opći mehanizmi koji vode ka debljanju kriju se u nesrazmjeru brzog stila života koji sve više ubrzava i dominira. On razara obrasce prehrane, tjelesne aktivnosti i spavanja, a svi oni su važni pri regulaciji tjelesne težine.
Kod naglih promjena vanjske sredine događaju se i promjene među našim naučenim obrascima. Ako pogledamo situaciju u Europi, primijetit ćemo da je unazad deset godina pretilost najzastupljenija u istočnom dijelu, odnosno zemljama nekadašnjeg istočnog bloka.
Te su zemlje doživjele najintenzivnije debljanje. Razlozi su politički, ekonomski i društveno uvjetovani. Ljudi koji su živjeli u socijalizmu preko noći su upali u kapitalizam, društveni sustav o kojemu iskustveno nisu znali ništa, a onda su ga snažno osjetili.
To je sasvim drugi način života, rada, organiziranja vremena, ali i dostupnosti znatno većeg broja dobara. Na zapadu su te promjene pak bile postupnije pa je tamo došlo do manjeg razvoja debljine", kaže.