STRAŠNA nesreća autobusa u kojoj je poginulo deset ljudi, a 15 je teško ozlijeđeno posljednja je u nizu teških nesreća na autocesti A3.
Stječe se dojam da se teške nesreće s poginulima na autocestama posebno često događaju na autocesti A3. O tome su u dnevnicima nacionalnih televizija govorili šef prometne policije i prometni stručnjak.
Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, gostujući u Dnevniku Nove TV prvo je komentirao pravila za vozače autobusa. Objasnio je kako su pravila vezana za vrijeme vožnje propisana i na razini Europske unije, ali i hrvatskim Zakonom o mobilnim radnicima i njihovim odmorima.
"Dakle, u ovoj situaciji je bila posada, dva vozača, koji maksimalno mogu voziti 21 sat u roku od 30 sati i to zajedno, a nakon četiri i pol sata moraju se odmarati. To rade na način da jedan vozi četiri i pol sata, a onda drugi preuzima upravljanje vozilom", objasnio je Mataija.
Rekao je kako temeljem tahografa, koji je vozilo imalo, a moraju ga imati svi autobusi i sva teretna vozila, policija može utvrditi i brzinu, koliko je vozač upravljao vozilom, koliko se odmarao i druge relevantne informacije. Pojavila se neslužbena informacija da su se vozači zamijenili na Bregani, a je li točna - također bi trebalo biti lako utvrditi pomoću tahografa.
"Autocesta je monotona, svi to znamo"
Što se tiče konkretnog dijela dionice autoceste, Mataija ističe kako na tom dijelu već godinama nije bilo teške prometne nesreće.
"Međutim, na cijeloj dionici autoceste A3, koja ima više od 300 kilometara, nažalost se godišnje događa određen broj nesreća, a problem je vjerojatno i u samoj konfiguraciji terena jer se radi o ravnici. Svi znamo da je autocesta monotona i onda vozači znaju zaspati", kaže.
Dodaje kako je prema statistici ove godine na autocestama u Hrvatskoj zabilježeno 14 smrtno stradalih osoba, u odnosu na devet prošle godine, od kojih je pola bilo na A3.
Ipak ističe kako su autoceste sigurnije prometnice od drugih jer godišnje na njima smrtno strada 8 do 10 posto putnika, a većina ih stradava u ulicama naseljenih mjesta.
Tko kontrolira vozače
Dugogodišnji šef prometne policije, a sada predstojnik Zavoda za cestovni promet Rajko Horvat za RTL Danas govorio je o istoj temi.
Prvo je upitan tko uopće kontrolira vozače i kako te mogu li se spriječiti ovakve tragedije.
"Nadzor nad radom mobilnih radnika obavlja se u okviru Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o cestama, a to rade inspekcija cestovnog prometa i djelatnici MUP-a. Za svaku tragediju koja je strašna na ovakav način pitamo se može li se spriječiti - jednim dijelom da, a jednim i ne. Sustavnim praćenjem rada ove kategorije profesionalnih vozača ili mobilnih radnika naravno da možemo djelomično utjecati da se ove tragedije ne događaju. Cestovni promet je kompleksan, a njegov nadzor je još kompleksniji, još nemamo sustav nadzora ovakvih mobilnih radnika, sustav sigurnosti cestovnog prometa, i zato se ovakve nesreće i događaju", rekao je Horvat.
Što se može napraviti da se izbjegnu ovakve nesreće na A3
Odgovarao je i na pitanje zašto baš ondje godinama zbrajaju poginule u najtežim nesrećama i može li se nešto učiniti da se to promijeni.
"Kada bismo analizirali cjelokupnu cestovnu mrežu, mogli bismo naći par takvih točaka. Ovakva tragedija dogodila se nažalost na tom dijelu ceste na kojoj je već stradao veći broj sudionika prometa, ali cjelokupna cestovna mreža u RH mora se promatrati s osnove opasnih mjesta. Iako, autoceste su jedne od najsigurnijih prometnih objekata, a nažalost nemamo sustav nadzora od strane MUP-a, sustav nadzora i od Ministarstva prometa... Pa čak i HAC bi trebao odraditi da se prateći uslužni objekti opreme svim onim što treba ovakvoj vrsti prometa. Mi smo tranzitna država i možemo očekivati da ovakve nesreće će se događati sve češće s popuštanjem mjera i sve većim brojem sudionika u prometu", zaključio je Horvat.