Na današnji dan započeo je period useljavanja u Kaliforniju, poznat pod nazivom Zlatna groznica, odnosno Gold rush. Sve je počelo 24. siječnja 1848. godine kada je James W. Marshall prilikom izgradnje mlina uočio u potoku zlatnu rudu.
Novi teritorij na zapadu
Taman je bio završio rat s Meksikom. SAD je osvojio golem teritorij na zapadu koji je bio neistražen i nepoznat. San Francisco tada je bio malo naselje od 200 stanovnika.
Međutim, kada je stigla vijest da postoji zlato u Kaliforniji, počeo je period masovnih migracija na zapad koji je trajao punih deset godina. Oko 300.000 ljudi naselilo je Kaliforniju u vrlo kratkom periodu. Takav priljev ljudi omogućio je Kaliforniji da postane punopravna savezna država već 1950. godine. San Francisco je tada imao 36.000 ljudi.
Ljudi koji su stizali zbog zlata nisu bili isključivo Amerikanci s istoka, već je na zapadnu obalu morskim putem pristiglo puno Kineza i Europljana. Svi su oni stigli na Daleki zapad u nadi da će se masno obogatiti.
U praksi se jako malo ljudi od toga obogatilo, no većina je uspjela steći pravo nad zemljom koju su nastanili, pa su se bavili i drugim zanimanjima kad zlata više ne bi bilo.
Zlatni rudnici koji su tada osnivani bili su mjesto teškog i napornog rada. Ozljede su bile česte i opasne, no kolonizatore nije bilo briga jer je profit obično bio nekoliko puta veći od njihovih prošlih zanimanja.
Kalifornija kao centar
Gold rush je trajao sve do sredine 1850-ih kada su nalazišta zlata presušila. Posljedica ovog fenomena bila je država Kalifornija koja je doslovno preko noći postala glavni centar na zapadu kontinenta. Taj status zadržala je sve do danas.
Najviše su stradali domoroci, koje bi se često tjeralo s terena s nalazištima zlata. Ako već nisu umirali zbog teških uvjeta u divljoj prirodi, umrli bi od bolesti što su ih donijeli Europljani.
1860-ih počeo je Građanski rat, a Kalifornija je u ratu odigrala važnu ulogu za snage Unije (sjever), šaljući ljudstvo, ali ponajprije zlato u Washington.