Zatočeni borci Islamske države: Želimo znati što će se s nama dogoditi

Ilustracija: EPA

U ZATVORIMA i detencijskim kampovima na sjeveroistoku Sirije nalaze se tisuće muškaraca, žena i djece koji tu žive u neizvjesnosti nakon poraza Islamske države, piše Reuters.

Kurdske snage kontroliraju zatvore i kampove u kojima su pripadnici bivše Islamske države

Ta područja poput onog u okolici grada Qamishlija kontroliraju kurdski borci koji su pomogli svrgavanju islamskih militanata. Kurdske snage tako podnose najteži teret brige o zarobljenicima koji su se pridružili propalom samoprozvanom kalifatu Islamske države. Među njima je lokalno stanovništvo, ali i brojni stranci koji su pomogli stvaranju samoprozvanog kalifata.

Oko 10.000 stranaca ostalo je u kampovima i zatvorima Sirije

Za one zemlje čiji su građani otišli boriti se na stranu Islamske države još uvijek ostaje neriješeno pitanje što s preostalim ljudima iz Islamske države. Mnoge europske države oklijevaju primiti nazad te svoje građane. Njih je oko 10.000 ostalo zarobljeno u rukama kurdskih snaga, a Europa je primila nazad petinu njih.

Kurdski vođe više puta su upozoravali kako nemaju dovoljno resursa da drže zatvorenim, istraže i procesuiraju veliki broj zatočenih u kampovima i zatvorima. U više navrata pozivali su druge države da prime nazad svoje građane.

“Želimo znati što će se s nama dogoditi”

“Želimo znati što će se s nama dogoditi”, rekao je Mahmoud Mohammad, borac Islamske države u Siriji, koji se nalazi u zatvoru pokraj grada Hasaka, a nalazi se pod kontrolom kurdskih snaga. Dodao je i kako, kao i mnogi poput njega, ne zna ništa o svojoj obitelji.

“Ne znamo jesu li živi ili mrtvi, u Siriji ili izvan nje. Želim znati koja mi je presuda i sudbina”, rekao je.

Većina ljudi u ovom zatvoru je iz Sirije i Iraka, ali ih ima i iz SAD-a i drugih europskih država. Neki su bili borci Islamske države, a neki tvrde da su bili prisiljeni raditi za islamske militante nakon što su oni osvojili teritorije u Siriji i Iraku.

“Radio sam za Islamsku državu kao civil”, rekao je za Reuters 32-godišnji Abdurrahman Mustafa al-Jomaa, koji dolazi iz sirijskog grada Raqqe.

“Dobio sam kaznu od dvije godine. Oženjen sam i imam dvoje djece. Moja obitelj nalazi se u Raqqi i oni dolaze posjetiti me”, rekao je za Reuters.

Ljudi leže nagurani u ćelijama, zrak je ustajao, nema danjeg svjetla

Uvjeti u zatvoru pokraj Hasake, koji je prije bila škola, vrlo su loši. Reutersovi novinari vidjeli su pedesetak ljudi kako leže nagurani u jednoj maloj ćeliji. Zrak u toj ćeliji bio je oskudan, a gotovo uopće nije bilo danjeg svjetla. Sve je smrdjelo na ustajalost i znoj.

Na podu bolnice ležalo je stotinjak ozlijeđenih i bolesnih ljudi koji nisu imali krevet. Neki od njih bili su odjeveni u narančasta odijela slična onima u koje su islamski militanti odijevali svoje zarobljenike prije smaknuća.

Djeca i žene žive u šatorima

Osim zatvora, još tisuće žena i djece nalaze se u detencijskim kampovima u okolici. Najveći od njih je al-Hal u kojem deseci tisuća ljudi žive u bijelim šatorima, nedostatnim zaklonima od zime i kiša.
Djeca se igraju u blatu i ostacima smeća koje je razbacano posvuda. Uokolo šetaju žene odjevene u crne haljine i s nikabom na glavi. Nisu željele razgovarati s novinarima Reutersa i prema njima su bile vrlo neprijateljski raspoložene. Jedna žena koja je pristala razgovarati na lošem engleskom rekla je kako je tu došla iz Hong Konga.

"To je Božja volja"

“Imam jedno dijete, a muž mi je poginuo u Baghuzu”, rekla je. Baghuz je grad u istočnoj Siriji koji je bio posljednja enklava Islamske države. A pao je prošlog proljeća nakon vojnih akcija SAD-a i kurdskih snaga.

Ta žena koja je željela ostati anonimna rekla je da je u kontaktu s obitelji u Hong Kongu, no ne želi se tamo vratiti. 

“Znam da je ovdje situacija vrlo teška. Ovo nije dom, ovo je samo šator. Ali mi svi ovdje živimo po želji Alaha, to je Božja volja, sve je dobro”, rekla je.
 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.