Stopa rizika od siromaštva u 2022. iznosila je 18 posto, što je manje za 1.2 posto u odnosu na 2021. godinu i najniža je od kada Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri ove pokazatelje, a siromaštvom su najviše pogođeni stariji, nezaposleni, samačka kućanstva te osobito žene.
Rezultati su to Ankete o dohotku stanovništva koje je DZS objavio jučer. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, pojasnili su iz DZS-a.
U Panonskoj Hrvatskoj 25.9%, u Zagrebu 9.5%
Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna.
Što se tiče regija, podaci pokazuju znatne razlike. Tako stopa rizika od siromaštva za Panonsku Hrvatsku iznosi 25.9 posto, za Jadransku 18.2 posto, za Sjevernu 16 posto te za Grad Zagreb 9.5 posto.
U 2022. u Hrvatskoj je bilo 20 posto osoba koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, što je manje za jedan posto nego 2021.
Stopa rizika od siromaštva najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32.4 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća pa je stopa rizika od siromaštva kod žena iznosila 36.5 posto, a muškaraca 26.6 posto.
Stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 42.6 posto.
U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koja čine osobe u dobi od 65 ili više godina - 56.5 posto - te u onima koja čine žene - 54.4 posto.
Najviše stope rizika prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom - 24.9 posto - i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koja je stopa rizika iznosila 23.3 posto.
Sedam posto stanovništva ne može si priuštiti grijanje
Što se tiče materijalne i socijalne deprivacije, podaci pokazuju da je u 2022. bilo 44.8 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 2950 kuna) i 41.7 posto osoba čija si kućanstva ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove.
Bilo je i 15.7 posto osoba čija su kućanstva u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza te sedam posto osoba čija kućanstva ne mogu priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.
Oko 8.4 posto osoba živi u kućanstvima koja si nisu mogla priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije isključivo zbog financijskih razloga.
Istovremeno stopa teške materijalne i socijalne deprivacije, odnosno postotak onih koji si nisu mogli priuštiti najmanje sedam stavki, u 2022. iznosi četiri posto, što je za 0.5 posto više nego 2021.
Rezultati istraživanja također pokazuju da najmanji postotak osoba, samo njih 1.5 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Materijalna deprivacije kod djece niža od EU prosjeka
Siromaštvo djece korelira s razinom obrazovanja roditelja te zaposlenošću, a podaci za Hrvatsku pokazuju da je stopa materijalne deprivacije kod djece koja žive u kućanstvima u kojima je niže obrazovanje roditelja 29.5 posto, dok je stopa materijalne deprivacije za djecu koja žive u kućanstvima s visokim obrazovanjem roditelja 1.5 posto.
I jedna i druga stopa su znatno niže od EU prosjeka.
Anketa o dohotku stanovništva je istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Hrvatsku, a uvedena je u statistički sustav Hrvatske 2010. Provedba je usklađena s uredbama EU i Eurostatovom metodologijom, a istraživanje provode sve zemlje članice u godišnjoj periodici.
Veličina uzorka na kojem je provedena Anketa u 2022. je 12.031 kućanstvo, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 73 posto te su podaci reprezentativni.