"PRED vama je plan oporavka Hrvatske od krize, ali i od HDZ-a i političkih elita koje su do sada vodile ovu zemlju. Iskustvo višegodišnje beskompromisne borbe, od Zagreba do Dubrovnika, od Pule do Karlovca, u gradskim vijećima i skupštini, ali i na ulici s građanima, sada donosimo u Sabor kojemu ćemo vratiti smisao i sadržaj. Dolazimo ne samo promijeniti politiku, nego promijeniti ovo društvo. Predstavljamo vam ambiciozni program kojim mijenjamo našu zajedničku budućnost", poručuju ljudi koji stoje iza platformi Možemo! i Zagreb je NAŠ! otkrivajući svoj izborni program.
"Naša je poruka: mi se kao društvo moramo promijeniti. Nema povratka na staro, ali teret promjene ne smijemo staviti jednako na sva leđa jer nismo svi jednako odgovorni, niti smo imali jednako koristi od neuspjelog hrvatskog razvojnog modela", dodaju.
Evo što još kažu:
"Potrebno je da jasno iskažemo važnost ulaganja u javne usluge i javnu infrastrukturu, istraživanja te u razvoj poduzeća koja znanost i visoke tehnologije primjenjuju. Moramo napustiti pretpostavku da će se privatnom inicijativom napredak dogoditi sam po sebi jer neće - takvih primjera jednostavno nema. Društveni razvoj zahtijeva kompleksne organizacijske, institucionalne i proizvodne modele, odnosno nužnu suradnju i ispreplitanje privatnog i javnog sektora.
Napustiti štetan razvojni model temeljen na klijentelističkoj i rentijerskoj ekonomiji
Hitno moramo napustiti štetan razvojni model temeljen na klijentelističkoj i rentijerskoj ekonomiji, eroziji radničkih prava, devastaciji industrijske baze i izvlačenju profita kroz neodržive i špekulativne projekte koji ne odgovaraju potrebama lokalnog stanovništva i našim zajedničkim dugoročnim interesima. Kriza izazvana pandemijom koronavirusa dodatno je osvijestila rizike prekomjernog oslanjanja na turizam.
Iako se nakon 2008. godine hrvatska ekonomija prema nekim indikatorima oporavila, nismo vratili broj radnih mjesta koji smo imali prije, dok je značajno porastao udio privremeno zaposlenih, zaposlenih na određeno vrijeme, dok mnogi rade u dereguliranim uvjetima. Rezultat toga je stalno pogoršavanje uvjeta rada te pad njegove cijene. Istovremeno pratimo odljev radne snage u inozemstvo i suočeni smo s činjenicom da u nizu djelatnosti nedostaje radne snage.
Ne smijemo dopustiti da se borba protiv klimatskih promjena odgodi pod izlikom pandemije ili gospodarskog oporavka.
Kao društvo neizbježno se suočavamo s povećanim rizicima od suša i poplava, toplinskih valova, pojačanih migracija i opasnošću novih infekcija. Hrvatska je jedna od triju europskih zemlja koja trpi najveću štetu od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na svoj bruto domaći proizvod. S obzirom na to da poljoprivreda i turizam zajedno čine 25 posto našeg BDP-a, iznimno smo ranjivi na učinke klimatskih promjena. Također, borba protiv klimatskih promjena nužno pred nas stavlja zahtjev za međunarodnom solidarnošću i predanošću u postizanju europskih i globalnih rješenja.
Ovaj trenutak vidimo kao nužnu točku preokreta kako bi se naše društvo oporavilo i steklo veću otpornost za buduće izazove koji sigurno dolaze. Donosimo znanje i borbenost kojom to MOŽEMO postići."