POSLJEDNJIH nekoliko desetljeća u zapadnim društvima svjedočimo značajnim razilaženjima u životnim opredjeljenjima i preferencijama između muškaraca i žena.
Razlike se manifestiraju u raznim područjima kao što su obrazovanje, tržište rada, politika, religioznost i obiteljske vrijednosti.
Žene sve više preuzimaju vodeće uloge u obrazovanju, radnoj snazi i političkom životu, dok muškarci postaju sve konzervativniji te skloniji religiji i obitelji, barem ako se gleda relativno, u odnosu na žene.
Podatke treba ispravno interpretirati
Dr. sc. Ana Maskalan, viša znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, smatra da u interpretaciju takvih podataka treba uvesti važnu ogradu.
"Iako žene danas preuzimaju vodeće uloge u raznim društvenim sferama, postaju predsjednice, premijerke, pilotkinje i dekanice, muškarci su i dalje globalni nositelji političke, ekonomske i epistemičke moći", kaže Maskalan.
"Potonje znači da se njihova interpretacija društva i svijeta nerijetko određuje jedinom istinitom. U takvoj konstelaciji na žene se gleda kao na uljeze koji se guraju na političke i druge položaje moći, kradljivice radnih mjesta i plaća, štićenice woke politika i one koje su krive za navodnu krizu muškosti, braka i obitelji, što je daleko od istine. Potrebno je imati određenu dozu opreza prema medijskim napisima koji civilizacijski napredak žena određuju štetnim po društveni položaj muškaraca i sudbinu svijeta u cjelini", poručuje Maskalan.
Obrazovanje: Žene preuzimaju primat
Podaci prikupljeni u SAD-u, ali i u brojnim drugim zapadnim zemljama, pokazuju da razlike između muškaraca i žena postaju sve očitije u obrazovanju, osobito visokom. Prema podacima Američkog instituta za dječake i muškarce (AIBM), na američkim koledžima i sveučilištima sada ima 2.4 milijuna više žena nego muškaraca.
Muškarci u SAD-u su 2021. dobili 42% svih dodijeljenih diploma prvostupnika, što je najniži zabilježen udio muškaraca i približno je jednak udjelu od 43% diploma prvostupnika koje su dodijeljene ženama 1970.
"Iako su izneseni podaci neosporni, valja istaknuti da su sami znanstvenici s AIBM-a priznali da je za takve podatke dijelom odgovorna činjenica da muškarci ponekad promišljeno biraju alternative visokom obrazovanju", ističe Maskalan.
Prema Državnom zavodu za statistiku Hrvatice se danas također visoko obrazuju u većoj mjeri od muškaraca. Primjerice, 2021. visokoobrazovano je bilo 25.7% žena i 22.2% muškaraca.
Neki stručnjaci smatraju da se to dijelom može objasniti činjenicom da je trenutni obrazovni model, osobito osnovnoškolski, više prilagođen ženama nego muškarcima.
No Maskalan napominje da postotak visokoobrazovanih muškaraca u Hrvatskoj i dalje raste, pa smatra da je teško zaključiti da se žene obrazuju sve više, a muškarci sve manje.
"Razlog većem interesu žena za visoko obrazovanje mogao bi biti to što je mnogim muškarcima za uspješno preživljavanje na tržištu rada i za osiguranje stabilne egzistencije dovoljno srednje obrazovanje, a ženama ne. Usporedite samo plaću keramičara i tekstilne radnice", tumači Maskalan.
Tržište rada: Uspjeh žena naspram stagnacije muškaraca
Podaci tržišta rada u SAD-u pokazuju sličan trend. Od 1980-ih plaće i radna učešća fakultetski obrazovanih ljudi rastu. Međutim, situacija je puno složenija za muškarce iz radničke klase, čije su plaće posljednjih nekoliko desetljeća stagnirale ili čak opadale.
Prema analizi AIBM-a, muškarci iz američke radničke klase sada imaju znatno manju vjerojatnost da će biti zaposleni nego prije četrdeset godina. Suprotno tome, žene iz radničke klase uspjele su ostvariti veći napredak na tržištu rada.
Maskalan ističe da ovi podaci još uvijek ne znače da su žene iz radničke klase plaćom pretekle muškarce budući da muškarci u prosjeku zarađuju 852 $, a žene 667 $ tjedno.
"Budući da se globalno muški rad i dalje više vrednuje od ženskog, malo je vjerojatno da će žene iz bilo koje klase doskora prestići muškarce. Prema UN-u, ako se trenutni tempo promjena nastavi, žene i muškarci u zapadnim će zemljama postići ravnopravnost u primanjima tek kroz stotinjak godina", kaže IDIZ-ova znanstvenica.
"Iako je socijalizam utjecao na to da su razlike u plaćama između muškaraca i žena u Hrvatskoj manje nego u ostatku EU, posljednjih godina uočava se povećanje jaza na štetu žena, za razliku od ostatka EU, gdje se on smanjuje. Iznimka su bile pandemijske godine, kada je došlo do bitnog smanjenja jaza s 13.19% na 6.8%, no tek treba vidjeti kako će se tu stvari razvijati", kaže naša sugovornica.
Žene skreću ulijevo, muškarci udesno
Veliko istraživanje objavljeno 2014., provedeno u zemljama EU, pokazalo je da su žene do 1970-ih u većoj mjeri nego muškarci glasale za konzervativne i desno-centrističke stranke. No te su rodne razlike u mnogim naprednim industrijaliziranim demokracijama postupno nestale. Štoviše, žene danas u usporedbi s muškarcima u svojim glasačkim odlukama više naginju ljevici. Ovaj trend manje je prisutan ili je odsutan uglavnom u postkomunističkim zemljama (grafikon dolje). Kao jedno od mogućih tumačenja te razlike nameću se brojna istraživanja koja su pokazala da je u postkomunističkim zemljama došlo do značajne retradicionalizacije društva.
Istraživanja Pew Research Centera i Gallupa također pokazuju da žene sve više podržavaju progresivne politike, dok muškarci tu stagniraju. Prema Gallupu Amerikanke u dobi od 18 do 29 godina danas će se s 15% većom vjerojatnošću od muškaraca identificirati kao liberalne. Taj je jaz danas pet puta veći nego što je bio 2000.
Raskorak je osobito izražen među milenijalcima, kod kojih 70% žena naginje Demokratskoj stranci, dok je kod muškaraca ta brojka znatno niža, oko 49%. Neki analitičari smatraju da su tome u značajnoj mjeri pridonijeli pokreti kao što je MeToo.
Maskalan kaže da u Hrvatskoj zasad nisu uočeni isti trendovi.
"No, istraživanja IDIZ-a na temu mladih pokazala su da je tijekom vremena i kod muškaraca i kod žena došlo do pada prihvaćanja liberalno-demokratskih vrijednosti poput slobode, jednakosti, poštovanja ljudskih prava, očuvanja prirode, vladavine prava itd. Pritom su žene te koje u većoj mjeri prihvaćaju spomenute vrijednosti. Razlike između žena i muškaraca valja, između ostaloga, tražiti i u činjenici da je društveni položaj žena u društvima s visoko postavljenim demokratskim vrijednostima bolji nego u društvima u kojima su ljudska prava i slobode ugrožene", tumači Maskalan.
Mladići postaju religiozniji od djevojaka
Još jedan neočekivani trend odnosi se na religioznost među mladima. Prema novijim istraživanjima, prvi put u povijesti SAD-a mladići pokazuju veću razinu religioznosti od djevojaka iako se u SAD-u općenito bilježi pad religioznosti za 20-ak posto odnosu na 1950.
Dok su žene do sredine 20. stoljeća bile religioznije od muškaraca, PRRI-jeva anketa pokazala je da se 39% žena generacije Z identificira vjerski neopredijeljenima u usporedbi s 31% muškaraca.
Znanstvenici smatraju da bi ovaj preokret mogao biti posljedica većih društvenih promjena, kao što su povećanje obrazovanja i sekularizacije među ženama, ali i promjena u tradicionalnim obiteljskim strukturama.
Maskalan kaže da istraživanja mladih u Hrvatskoj (1; 2) pokazuju da su žene i dalje religioznije od muškaraca. "Trenutno nema zabilježenih trendova koji bi pokazali da se religioznost kod žena smanjuje, a kod muškaraca povećava", dodaje.
Žene sve manje žele brak i djecu
Istraživanja PRC-a pokazala su da muškarci u SAD-u posljednjih godina također češće izražavaju želju za djecom nego žene. Žene, s druge strane, sve češće preferiraju neovisnost i karijeru, a mnoge odgađaju ili čak odbacuju ideju o braku i djeci.
Među odraslima u dobi od 18 do 34 godine, 69% onih koji nikada nisu bili u braku reklo je da se jednog dana žele vjenčati, podjednako muškarci i žene. No, pritom je 57% muškaraca reklo da želi imati djecu naspram 45% žena.
Maskalan kaže da je istraživanje IDIZ-a 2018./2019. pokazalo da mladi u Hrvatskoj nisu izgubili povjerenje u instituciju braka.
"Čak 80% njih svoju budućnost vidi u zasnivanju obitelji, a 77% želi djecu. Pritom su žene u većoj mjeri nego muškarci isticale važnost izbora životnog partnera za sretan život te važnost rađanja djece", ističe naša znanstvenica.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.