Stanovnici Jeruzalema spremaju se za marš sa zastavama kroz muslimanske dijelove Starog grada. Riječ je o događaju koji je često praćen nasiljem. Maršem na Dan Jeruzalema koji organiziraju tisuće židovskih nacionalista slavi se zauzimanje istočnog Jeruzalema i njegovih svetih mjesta u ratu 1967. godine.
Tijekom marša često dolazi do nasilnih sukoba između nacionalista i palestinskih stanovnika Starog grada, ali i do govora mržnje protiv Arapa i vandaliziranja palestinske imovine. Nakon nemira 2021. premijer Benjamin Netanyahu naredio je promjenu rute kako bi se izbjegla glavna muslimanska prometnica, ali nasilje tog dana ipak je doprinijelo izbijanju 11-dnevnog rata između Izraela i Hamasa.
2022. ruta nije promijenjena unatoč upozorenjima s nekoliko strana, uključujući bivšeg američkog veleposlanika u Izraelu Toma Nidesa, da bi to moglo izazvati dodatno nasilje. Došlo je oko 70.000 ljudi, što je veći odaziv od uobičajenog. Tom prilikom su deseci ljudi ozlijeđeni u izraelsko-palestinskim sukobima i sukobima s policijom, piše Guardian.
Oglasila se policija
Prošlogodišnji marš, koji je uslijedio nekoliko dana nakon prekida vatre kojim je okončano petodnevno nasilje između Izraela i Hamasa, prošao je bez incidenata. Napetosti su ove godine na visokoj razini zbog višemjesečnog rata koji još uvijek traje.
Izraelski krajnje desni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, koji je zadužen za policiju, najavio je prošli tjedan da će sudjelovati i potaknuo pristaše da se pridruže. Izraelska policija priopćila je da će oko 3000 policajaca biti raspoređeno u Starom gradu i okolnim područjima u srijedu poslijepodne te da će nekoliko glavnih cesta biti zatvoreno.
"Policija poziva sudionike marša sa zastavama i javnost da slijede policijske upute, izbjegavaju bilo kakvo fizičko ili verbalno nasilje te omoguće da se događaj odvija sigurno uz strogo pridržavanje reda i zakona. Policija će se strogo pozabaviti svim ometanjima ili činovima nasilja", stoji u priopćenju policije.
Palestinske vlasti ili jordanski Waqf, koji upravlja muslimanskim svetim mjestima u Starom gradu, nisu odmah komentirali planove da se događaj održi kao i obično. Proteklih su godina arapski dužnosnici bili glasni u svom protivljenju tom događaju.
Židovi se ne smiju moliti na Brdu hrama
Ulice starog grada Jeruzalema bile su mirne od izbijanja rata, s malo turista ili hodočasnika, a mnoge trgovine i restorani su zatvoreni. Područje Brda hrama također je neobično tiho jer je Izrael od listopada ograničio pristup mjestu za palestinske muškarce starije od 55 godina i žene starije od 50 godina.
Prema dugotrajnom kompromisnom sporazumu, Židovi smiju posjećivati, ali ne i moliti se na Brdu hrama. Međutim, posljednjih godina sve veći broj židovskih posjetitelja, koji se ponekad mole, rasplamsao je dugogodišnje strahove Palestinaca da Izrael planira anektirati to područje.
U svibnju je Ben-Gvir prvi put posjetio Brdo hrama nakon 7. listopada. Njegova stranka Židovska moć dugo se zalagala za židovski suverenitet nad mjestom.