VODITELJ Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev službeno je otvorio ovogodišnji festival novinara Fažana Media Fest, a u razgovoru za Hinu ocijenio je hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i mreže fact checkera dobrim i za druge države EU.
"Fake news ili lažne vijesti svugdje u Europi posljednjih su godina prepoznate kao velik problem. Europskoj komisiji jako je važno da se investira u medijsku pismenost, ali i da se uspostavi mreža fact checkera i provede ostale aktivnosti usmjerene na borbu protiv lažnih vijesti", kazao je Zlatev za Hinu.
Hrvatski model borbe protiv lažnih vijesti uz podršku sredstava Unije u službenu je proceduru bio upućen krajem svibnja. Tada su Agencija za elektroničke medije (AEM) i Ministarstvo kulture i medija u javno savjetovanje uputili dokument za izradu standarda, aktivnosti i kriterija za program "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka", vrijedan 45 milijuna kuna.
Europa se bori da mediji ostanu stup demokracije
Novac za taj program predviđen je iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a njegov najvažniji dio uspostava je hrvatske mreže fact-checkera za provjeru činjenične točnosti vijesti u medijskom prostoru.
"Hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i razvoj mreže neovisnih fact checkera može i treba zaživjeti i biti primjenjiv i u drugim državama EU. Hrvatska je pokazala da strateški razmišlja, a nadam se da će ovaj projekt biti primjer i šire - i drugim zemljama u ovom dijelu Europe koje prate što se u Hrvatskoj događa", kazao je Zlatev.
Komentirao je i dosadašnja izvješća Europske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj u kojima se izražava zabrinutost zbog velikog broja tzv. SLAPP tužbi protiv novinara i medija i naglašava važnost neovisnosti, transparentnosti i učinkovitosti Agencije za elektroničke medije koja bi trebala konkretizirati projekt mreže fact-checkera.
"Primjedbe na politički utjecaj na medijske regulatore nisu rijetkost u državama članicama Unije, no vjerujem kako će u Hrvatskoj ishod izgradnje mreže fact checkera pod okriljem Agencije za elektroničke medije biti profesionalan, radi jačanja informiranosti građana utemeljenoj na činjenicama", kazao je.
Ocijenio je kako je stanje u hrvatskim medijima zadovoljavajuće prema europskim standardima, a na otvorenju Fažana Media Festa istaknuo i kako su mediji stup europske demokracije te da se Europska komisija bori da to tako i ostane.
U rujnu Europski akt o slobodi medija
"Nakon javnih konzultacija tijekom 2021. i 2022., Europska komisija u rujnu će donijet Europski akt o slobodi medija. Ovom povijesnom inicijativom poboljšat će se pravna sigurnost za medije i novinare te smanjiti prepreke na unutarnjem medijskom tržištu EU-a. Povećat će se i transparentnost, neovisnost i odgovornost na medijskom tržištu i pluralizam", kazao je Zlatev.
Naglasio je i da Europska komisija smatra da je apsolutno demokratsko pravo europskih medija da ostanu neovisni o državi i tržištu, da djeluju bez uplitanja u njihove aktivnosti, kao i da se treba osigurati da novinari nesmetano obavljaju svoj posao i beskompromisno pozivaju na odgovornost u svrhu javnog interesa.
"Europska komisija poduzima sasvim konkretne mjere za zaštitu novinara. Kao izvršno tijelo EU, Komisija je predložila direktivu koja će sudovima i žrtvama pomoći u borbi protiv tzv. SLAPP tužbi, strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja. Riječ je o neutemeljenim i zlonamjernim tužbama kojima se želi ušutkati novinare ili civilno društvo da ukazuju na nepravilnosti štetne po javni interes", kazao je Zlatev.
"Nažalost, problem sa SLAPP tužbama postoji svugdje, a ne samo u Hrvatskoj. No, rješavanje problema SLAPP tužbi leži i u donošenju kvalitetnog nacionalnog medijskog zakonodavstva kojim bi se novinarima osiguralo da rade svoj posao bez pritiska", dodao je.
Osvrnuo se i na nedavno predstavljene modele financiranja lokalnih medija koje su predložili Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, a zagrebački i splitski gradonačelnici Tomislav Tomašević i Ivica Puljak ocijenili prihvatljivim.
Velik problem financiranja lokalnih medija
"Iz svojih prethodnih novinarskih iskustava znam da je, nažalost, problem s financiranjem lokalnih medija jedan od najvećih problema vezanih za medije u ovom dijelu Europe. Lokalni mediji temelj su informacijske mreže", rekao je Zlatev.
"Nažalost, nisam vidio nijedan model koji možemo prihvatiti kao najbolji i jedini model financiranja lokalnih medija. Očigledno, u svakoj državi trebali bi se pronaći modeli koji odgovaraju tamošnjim iskustvima i stvarnim izazovima", dodao je.
Zlatev ima više od 20 godina profesionalnog iskustva u komunikacijama, razvoju medija i upravljanju nevladinim organizacijama.
Osnovao je i vodio Centar za razvoj medija u Bugarskoj, a bio je i jedan od osnivača i predsjednik Jugoistočne europske mreže za profesionalizaciju medija. Bio je direktor Informacijskog centra Instituta Otvoreno društvo u Sofiji, voditelj centra BBC-ja u Bugarskoj te novinar i član upravnog odbora bugarske nacionalne televizije.
Kao bivši novinar javne radiotelevizije, ponudio je i odgovor na pitanje ispunjava li HRT funkciju javnog medijskog servisa.
"To je pitanje za milijun dolara. Osnovna karakteristika demokratskog društva jest da postoji javni medijski servis koji društvu može dati objektivnu informaciju. Naravno, na vladama je da za građane osiguraju da posao javnog medijskog servisa teče neometano, bez pritisaka protivnih javnom interesu. U tom smislu u gotovo svakoj državi članici ima prostora za poboljšanje", zaključio je Zlatev.