AKO Kalifornija želi riješiti svoj problem sa šumskim požarima, znanstvenici joj preporučuju paradoksalan savjet - treba zapaliti više šumskih požara.
Desetljeća istraživanja pokazuju da pokretanje požara u sigurnim uvjetima, osim što čisti šumu od mrtvih biljaka i žbunja koje raspiruje vatru, obnavlja prirodni proces koji je nekoć održavao šume zdravima i otpornima.
Taj savjet može biti težak za provesti jer su sve vatre, bile one prirodne ili namjerne, inherentno opasne. No stručnjaci smatraju kako prednosti nadilaze rizike.
Znanstvenici i upravitelji šuma slažu se oko važnosti reduciranja zapaljivog materijala u prostranim kalifornijskim šumama i tvrde kako je najbolji alat za to pokretanje požara.
"Treba nam više vatre"
"Moramo shvatiti da je krajoliku zapravo potrebno više vatre, a ne manje", ističe Kelly Martin, šefica vatrogasne službe nacionalnog parka Yosemite.
Neki požari će se zasigurno dogoditi, upozoravaju znanstvenici. Pitanje je: Želimo li one koje možemo kontrolirati ili one koje ne?
Do početka 19. stoljeća, kad su u Kaliforniju krenuli stizati doseljenici, veliki dijelovi te savezne države imali su puno veći broj šumskih požara nego danas.
Prirodna vatra neometano je gorjela, a domorodačko stanovništvo pokretalo je požare kako bi reduciralo budući rizik i jačalo rast poželjnih biljaka, kao što je to činilo tisućama godina.
Kalifornijski ekosustav tako se razvio ne samo da izdrži požare nego i da ovisi o njima. Tada se upetljala savezna vlada koja je početkom 20. stoljeća počela gasiti vatru što je prije mogla.
Upravitelji su vjerovali da gašenje požara štiti i stanovništvo i šume, što je desetljećima i bila istina. No s vremenom se plan poremetio, posebice u šumama četinjača koje su gorjele svakih 20 godina i postajale sve gušće sa svakim preskočenim ciklusom.
Potom su došli suša, insekti koji ubijaju drveće, klimatske promjene i rast stanovništva, a posljedica toga su ovogodišnji katastrofalni požari koji su harali Kalifornijom.