JAIR Bolsonaro, bivši vojni časnik i ekstremno desni populist, uvjerljivo je u nedjelju pobijedio na brazilskim predsjedničkim izborima.
Mnogi su u Brazilu i izvan njega zabrinuti zbog dolaska "tropskog Trumpa", kako ga još nazivaju, na vlast, ponajviše zbog njegovih brojnih rasističkih, seksističkih, homofobnih i prijetećih ispada, kao i veličanja vojne hunte te zazivanja njenog povratka, građanskog rata i eliminacije političkih protivnika.
>> Tko je novi predsjednik Brazila Jair Bolsonaro? Homofob, rasist i ženomrzac
>> Dramatično upozorenje znanstvenika: Idioti, pokrenite se
No jednako alarmantne su njegove najave ukidanja ekološke regulative, prvenstveno za Amazonu, najveću svjetsku prašumu koju s dobrim razlogom zovu "pluća planeta".
Gotovo dvije trećine Amazonske prašume nalaze se na teritoriju Brazila. A novi predsjednik te goleme južnoameričke zemlje tvrdi da previše zaštićenih prirodnih područja šteti ekonomskom razvoju, piše Business Insider.
Izgradio bi autocestu kroz Amazonu?
Štoviše, izjavio je da razmišlja o izgradnji autoceste kroz Amazonu i zabrani ulaska u zemlju međunarodnim zelenim udrugama poput Greenpeacea i World Wildlife Funda, pa čak i o ukidanju brazilskog ministarstva okoliša.
"Brazilci su iscrpljeni korupcijom, porastom nasilja i ekonomijom koja se jednostavno nije popravila", komentirao je za Business Insider direktor Associated Pressa za Brazil Peter Prengaman. A Bolsonaro ih je pridobio obećavajući riješiti upravo te probleme.
Sve je ovo, naravno, vrlo slično retorici i politici američke administracije Donalda Trumpa. Doduše, za razliku od njega, Bolsonaro je barem nedavno obećao zadržati Brazil u Pariškom sporazumu o klimi, posljednjem međunarodnom sporazumu čija je implementacija od kritičnog značaja za zaustavljanje globalnog zatopljenja - ili bolje rečeno, za njegovo zadržavanje na što je moguće nižoj razini.
"Bezobzirni planovi za industrijalizaciju Amazone"
No nije nimalo jasno kako će Brazil ispuniti svoje obveze iz Pariškog sporazuma ako će u isto vrijeme otvoriti velike dijelove Amazone za sječu, kao što je Bolsonaro najavio.
"Njegovi bezobzirni planovi za industrijalizaciju Amazone u sprezi s brazilskim i međunarodnim poljoprivrednim i rudarskim biznisom donijet će neizrecivo uništenje najvećoj prašumi na planetu i zajednicama koje je zovu domom te označiti katastrofu za globalnu klimu", dramatično je upozorio Christian Poirier, programski direktor Amazon Watcha, u izjavi nakon Bolsonarove pobjede.
Poirier nije jedini koji oglašava uzbunu. "Mislim da idemo prema vrlo mračnom periodu u povijesti Brazila. Nema smisla to uljepšavati. Bolsonaro je najgora stvar koja se mogla dogoditi za okoliš", rekao je Paulo Artaxo, klimatski istraživač na Sveučilištu u Sao Paulu za časopis Science.
"Bolsonarov plan privatizacije Amazone je planetarno samoubojstvo"
Osnivačica stranice EndClimateSilence.org dr. Genevieve Guenther napisala je na Twitteru da Bolsonarov izbor "jamči da Brazil neće napraviti ništa da zaustavi zagađivačke emisije (u atmosferu) i uništenje bezbrojnih hektara Amazonske prašume". Meteorolog Eric Holthaus tvrdi da je njegov plan privatizacije prašume u osnovi "planetarno samoubojstvo".
Znanstvenici i zeleni aktivisti nisu jedini koji su u strahu. Neki od urođenika koji žive u Amazoni kažu da se boje kako će još više rudara i šumara krenuti prema njihovim domovima u prašumi.
"Jako se bojimo. U strahu sam za svoj život", rekao je nacionalni koordinator Brazilskog udruženja urođeničkih naroda Dinaman Tuxa u intervjuu za stranicu Brazil de Facto, dodavši kako bi Bolsonaro "institucionalizirao genocid".
"Ako novi predsjednik Brazila Jair Bolsonaro ostvari svoju retoriku, možemo očekivati plemenski genocid, mučenje disidenata i uništenje Amazonske prašume koje će izmijeniti klimu. Ovo je scenarij iz noćne more. Nadam se da sam u krivu", napisao je dr. Christopher Dick, ekspert za tropsku vegetaciju na Sveučilištu Michigan.
Zašto je Amazona toliko kritična za atmosferu, odnosno klimu planeta? Zato što ova prašuma, koja pokriva više od 5,4 milijuna četvornih kilometara površine, usisava ugljični dioksid iz atmosfere, koristeći ugljik za vlastiti rast i puštajući kisik natrag u zrak. A upravo je ugljični dioksid, kao što je dobro poznato, glavni plin koji izaziva efekt staklenika i zagrijava atmosferu - i koji ljudi naveliko emitiraju izgaranjem nafte, plina i ugljena.
Amazona, prema procjenama znanstvenika, sadrži i do jedne šestine ugljika uskladištenog u vegetaciji diljem svijeta. Njeno krčenje bi stoga ne samo zaustavili prijeko potrebni sustav usisavanja ugljika nego bi i pustili taj ugljik natrag u atmosferu.
"Moramo, zapravo, izvući ugljični dioksid iz atmosfere ako želimo spriječiti opasno povećanje temperature i veliko jačanje poplava, ekstremnih oluja i toplinskih valova. Najbolji način na koji znamo izvući ugljični dioksid iz atmosfere je tako da sačuvamo i obnovimo šume", konstatirao je znanstveni savjetnik u Sindikatu zabrinutih znanstvenika Doug Boucher za ekološki časopis Grist.
A prema alarmantnom novom izvještaju World Wildlife Funda, u posljednjih 50 godina nestala je čak petina Amazone. Samo od 1991. do 2000. iskrčeno je područje veličine Španjolske, gdje su umjesto šume niknuli pašnjaci i oranice. S Bolsonarom će se, prema svemu sudeći, taj katastrofalni proces samo ubrzati.