PREDSJEDNIK HDZ-a Andrej Plenković se od izborne noći upinje svim snagama dokazati kako je njegova stranka na ovim lokalnim izborima ostvarila "kolosalnu pobjedu".
Glavni mu je argument za to da je HDZ osvojio vlast u 15 hrvatskih županija.
"Želim iskazati jedinstven stav cijelog vodstva HDZ-a da je HDZ apsolutni, kolosalni pobjednik ovih lokalnih izbora. Mi smo osvojili 15 od 20 hrvatskih županija, što se nije dogodilo nikada u povijesti, 13 s kandidatkinjama i kandidatima HDZ-a, a dvije s dugogodišnjim partnerima, Kožićem u Zagrebačkoj i Korenom u Koprivničko-križevačkoj županiji", rekao je Plenković, pa dodao: "Nikad dosad HDZ nije dobio 15 županija"
>> Plenković: Škoro je doveo na vlast Milanovića i Tomaševića, a sam nije osvojio ništa
Plenković je "kolosalnu pobjedu" proglasio na temelju osvajanja 15 županija
Županije su tako postale ključni Plenkovićev argument za "kolosalnu pobjedu" HDZ-a na ovim lokalnim izborima, pa stoga vrijedi podsjetiti kako su one posve nepotrebne i služe samo tome da HDZ (ili IDS u Istri) ima gdje uhljebiti svoje vjerne kadrove i glasače.
No, prije nego što dođemo do toga, podsjetimo kako se predsjednik HDZ-a i premijer hvalio kako je HDZ pobijedio u nizu jedinica lokalne samouprave i prije nego što su održani izbori.
"HDZ je u ovom trenutku već pobijedio u 48 jedinica lokalne samouprave, što govori o snazi HDZ-ovih kandidata i snazi stranke", pohvalio se cinično Plenković prije prvog kruga lokalnih izbora.
HDZ pobijedio u 48 jedinica lokalne samouprave još prije izbora
Pobijedili su tako što je HDZ jedini imao kandidate u te 44 općine i 4 grada, što najbolje svjedoči o tome koliko je sulud ustroj lokalne samouprave koji imamo. U zemlji od 4 milijuna stanovnika imamo 555 gradova i općina.
>> Gdje pobjeđuje HDZ? Tamo gdje više nema života
HDZ si je osigurao gradonačelnike prije izbora u gradovima Pakracu (kandidatkinja Anamarija Blažević, aktualna saborska zastupnica), Skradinu (Antonio Brajković), Ninu (Emil Ćurko) i Hrvatskoj Kostajnici (Dalibor Bišćan). Najviše ''riješenih'' izbora stranka ima u Osječko-baranjskoj županiji, u osam općina: Antunovcu, Dardi, Feričancima, Podravskoj Moslavini, Strizivojni, Viljevu, Vladislavcima i Vuki.
U Zagrebačkoj županiji HDZ-ovi kandidati nisu imali protukandidate u općinama Bedenica (Slavko Cvrlja), Dubrava (Tomislav Okroša), Jakovlje (Sanja Borovec), Krašić (Josip Petković Fajnik) i Orle (Ervin Vujica). I tako dalje.
Evo koje je županije dobio HDZ
Plenković sada to više ne spominje, već se hvali pobjedom u 15 od 20 županija.
Prvi put su pobijedili u Varaždinskoj županiji, ali su izgubili Šibensko-kninsku.
Evo koje je županije HDZ osvojio:
- Požeško-slavonsku - Antonija Jozić (HDZ/HSU)
- Virovitičko-podravsku - Igor Andrilović (HDZ/HSLS)
- Osječko-baranjsku - Ivan Anušić (HDZ i partneri)
- Brodsko-posavsku - Danijel Marušić (HDZ i partneri)
- Karlovačku - Martina Furdek-Hajdin (HDZ, HSLS)
- Ličko-senjsku - Ernest Petry (HDZ, HSS, HSU, HBS)
- Zagrebačku - Stjepan Kožić (HDZ, SKNL, Stranka rada i solidarnosti, HSU, HSLS, HNS)
- Koprivničko-križevačku - Darko Koren (Mreža, HDZ)
- Bjelovarsko-bilogorsku - Marko Marušić (HDZ, HSLS)
- Zadarsku - Božidar Longin (HDZ, HSP, SU, Reformisti)
- Varaždinsku - Anđelko Stričak (HDZ, HSLS, HSU)
- Sisačko-moslavačku - Ivan Celjak (HDZ, HSLS, HSS, HSP, HKS, HNS, HSU)
- Vukovarsko-srijemsku - Damir Dekanić
- Splitsko-dalmatinsku - Blaženko Bobana (HDZ)
- Dubrovačko-neretvansku - Nikola Dobroslavić (HDZ).
Županije su Tuđmanov izum
Kao i mnoge stvari koje danas ne valjaju u vezi s Republikom Hrvatskom, županije su izum Franje Tuđmana, osnivača HDZ-a i prvog predsjednika neovisne Hrvatske. Uz njih je 1990-ih išao i Županijski dom sabora, koji je ustavnim reformama početkom ovog stoljeća ukinut, a dotad je predstavljao još jedno tijelo osmišljeno prvenstveno za uhljebljivanje potrošenih HDZ-ovih političara.
Županije su, nažalost, preživjele jer se nijedna vlada nije usudila provesti korjenitu reformu sustava lokalne samouprave i učiniti ga primjerenim zemlji poput Hrvatske.
Da apsurd bude veći, reformu je najavila baš Plenkovićeva vlada, odnosno ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Malenica najavio reformu
"U području uprave idemo prema izmjenama zakonskog okvira za smanjenje broja lokalnih dužnosnika. Prepolovio bi se broj lokalnih dužnosnika, mislim da je 634", najavio je Malenica u ožujku.
>> Najava drastičnog rezanja broja uhljeba: Ključna reforma ili još jedna prevara?
Smanjenje broja lokalnih dužnosnika, koje se misli provesti, HDZ predstavlja kao reformu, dok je premijer Andrej Plenković rekao da će to smanjenje dovesti i do 100 milijuna kuna manjih troškova za lokalnu upravu i samoupravu.
U Hrvatskoj trenutno ima 20 župana te 52 zamjenika župana, 127 gradonačelnika te 197 zamjenika gradonačelnika, kao i 16 zamjenika gradonačelnika iz redova nacionalnih manjina. Tu je još 428 načelnika općina, 434 zamjenika načelnika te još 47 zamjenika iz redova nacionalnih manjina.
U HDZ-u su procijenili kako bi izbacivanje zamjenika (ali ne i u županijama i gradovima iznad 30 tisuća stanovnika) bilo dovoljno kako bi ovaj kozmetički potez predstavili kao veliku reformu kojom se rješava goruće pitanje pregoleme lokalne uprave.
Iako Malenica barata brojkom od čak 634 dužnosnika, još uvijek nije poznato na koji način i po kojim kriterijima ih misli smanjivati.
Kozmetičke promjene
Profesor Ivan Koprić, stručnjak za javnu upravu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, u razgovoru za Index svojedobno je upozorio kako je smanjenje broja zamjenika izvršnih čelnika te broja vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima moguće od novog mandata, koji će biti poslije narednih lokalnih izbora u svibnju 2021.
"Najavljene uštede će se, dakle, početi ostvarivati tek od tada, a i ne nastupaju automatski. Naime, općine, gradovi i županije su autonomne same odrediti visinu njihovih naknada, što znači da ih i sada mogu smanjiti same, ako to žele, kao što će ih moći povećavati poslije sljedećih lokalnih izbora, ako to budu željele. Baratanje svotama novca koje će se uštedjeti je, dakle, opća procjena, a ne čvrsta brojka na koju se možemo osloniti", naglasio je Koprić, dodajući da je smanjenje broja lokalnih zamjenika načelno pozitivna promjena.
No, cijeli taj plan se zapravo čini kao još jedan način da se HDZ pohvali reformom samouprave, koja de facto nije provedena, već su ponovno napravljene samo kozmetičke promjene.
Županije se neće dirati, kamoli ukidati, jer bi to značilo da HDZ gubi jednu od svojih omiljenih poluga za uhljebljivanje.
U županijama imamo dvostruko više zaposlenih nego prije 18 godina
O tome najbolje svjedoče brojke. U posljednjih 18 godina, nakon četiri kruga lokalnih izbora, broj zaposlenih u općinama povećao se više nego dva i pol puta, u županijama se udvostručio, dok se broj zaposlenih u gradskim lokalnim organima vlasti povećao za 50 posto.
>> Masovno uhljebljivanje: U županijama zaposleno duplo više ljudi nego prije 18 godina
Prema službenim podacima, krajem 2019. godine u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.
Stručnjakinja za lokalnu upravu Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta detaljno je istraživala ovu tematiku te je zaključila da je zaposlenost na lokalnoj razini najviše rasla u prvoj godini nakon izbora, nakon što dođe do smjene vlasti u gradovima, općinama i županijama.
Nakon lokalnih izbora uvijek slijedi nova tura uhljebljivanja
Primjerice, porast zapošljavanja u 2019. u odnosu na 2018. evidentan je u općinama za 7.3 posto i županijama za 2.3 posto, dok je broj službenika i namještenika u gradovima ostao nepromijenjen u odnosu na 2018. godinu, ali je u Zagrebu povećan 4 posto. Nakon lokalnih izbora, u pravilu, slijedi odluka župana, gradonačelnika i općinskih načelnika o potrebi povećanog zapošljavanja, smatra Jurlina Alibegović.
I to je zapravo jedini ispravan način za razumijevanje Plenkovićeve poruke o HDZ-ovoj "kolosalnoj pobjedi" na lokalnim izborima zbog osvajanja 15 županija. Predsjednik HDZ-a je svojim vjernim glasačima najavio novu rundu uhljebljivanja.
Ivan Koprić: Očigledno imamo jedinice koje su premale
Za komentar smo pitali vodećeg hrvatskog stručnjaka za upravu, profesora Ivana Koprića s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Jedna od zanimljivih stvari koje smo saznali na ovim lokalnim izborima jest da je HDZ i prije održavanja izbora "pobijedio" u 44 općine i četiri grada jer su se u njima za vodeće funkcije kandidirali samo kandidati HDZ-a. Što nam o hrvatskoj lokalnoj samoupravi govori činjenica da u čak 48 od 550 jedinica lokalne samouprave postoji de facto jednostranačje?
“Ne vjerujem da su u svih 48 jedinica u pitanju jednake situacije, ali da je očigledno riječ o jedinicama premalima da bi se uopće formulirale interesno-političke pozicije koje su bar donekle različite. U pozadini je vrlo ograničen krug lokalnih poslova i financijskih mogućnosti takvih jedinica što vodi k svijesti građana da je irelevantno tko je načelnik jer on ionako ništa posebno ne može napraviti”, kaže Koprić.
Dodaje da se ponegdje uz to veže i pitanje uspješnosti u smislu predstavljanja takvih jedinica u odnosima sa županijom ili ministarstvima koja sudjeluju u odlučivanju o trošenju državnog novca na lokalnoj razini i obično s tim povezana kongruentnost lokalne političke situacije s onom u županiji (ako je župan iz određene stranke racionalno je birati općinskog načelnika iz te stranke, pa ostali i ne pomišljaju na kandidaturu).
“Ili – da se našalim – o tome da kandidat ima široku mrežu obiteljskih, poslovnih i prijateljskih veza ili je pak lokalni zabavljač oko kojeg se ljudi okupljaju pred mjesnim dućanom”, kaže Koprić za Index.
U županijama radi preko 4500 ljudi
Istraživanje Ekonomskog instituta je pokazalo da se broj zaposlenih u županijama udvostručio u proteklih 20 godina, te da nakon izbora često slijedi novi val zapošljavanja.
Opravdavaju li županije toliki broj zaposlenih, pitamo.
“Takvi podaci nisu točni. Naime, potkraj 2019. je u svim županijama, a bez Grada Zagreba, prema službenim objavljenim podacima bilo zaposleno 2.409 osoba. Ministar Malenica je u intervjuu koji je na web stranici Vlade objavljen 1. siječnja 2020. godine izjavio da su od toga datuma županije preuzele još 1.843 službenika i namještenika iz rasformiranih ureda državne uprave. No, kako je istodobno otpremninu uzelo 608 službenika tih ureda te da su na njihova mjesta županije zaposlile nove osobe jasno je da je sada broj zaposlenih u županijama preko 4.500. Kako su 2002. prema službenim objavljenim podacima županije zapošljavale 1.188 osoba jasno je da je broj zaposlenika županija porastao 3,8 puta, što je skoro učetverostručenje, a ne udvostručenje. Podaci koje Vi navodite su iz 2019., prije preuzimanja ove velike skupine službenika i novog vala zapošljavanja u županijama”, ističe Koprić.
“Drugo je pitanje objašnjenja treba li toliko ljudi biti zaposleno u županijama. Kad bi se provela prava decentralizacija, uvjeren sam da bi se moglo učiniti puno više s puno manje ljudi”, kaže.
"Hrvatskoj treba oko 130 jedinica lokalne samouprave"
Hrvatska je osuđena na županije samo zato jer nema političke volje da se one ukinu i da se zemlja racionalno organizira. Prijedlozi su već poznati.
“Temelj nove organizacije javne uprave trebalo bi biti 120-130 jedinica formiranih oko urbanih centara za što su stručne pripreme odavno učinjene. Svakoj od njih bi se po načelu integriranog lokalnog upravljanja trebalo proširiti djelokrug tako da preuzmu odgovornost za niz sadašnjih dekoncentriranih ureda državne i javne uprave, a tu, da podsjetim, govorimo o preko 1.500 takvih ureda (prosječno oko 12-13 takvih ureda po urbanom centru)”, navodi Ivan Koprić.
Uz to, trebalo bi stvoriti pet velikih snažnih regija koje bi imale dovoljan planski, financijski i organizacijski kapacitet za korištenje sredstava iz EU fondova te bi bile kadre poduzeti i nositi velike infrastrukturne i razvojne projekte.
“Kako do toga doći, povezivanjem i udruživanjem sadašnjih općina, gradova i županija ili jednom dubljom i odlučnijom reformom koja bi se pripremila i onda u jednom određenom trenutku provela, to je zapravo jedino pravo pitanje o kojem ima smisla raspravljati”, poručuje Koprić.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.