INCIDENTI su obilježili jedanaestu manifestaciju Žutih prsluka u subotu u Francuskoj bez obzira na podjele u njihovim redovima i njihovu političku budućnost.
Oko 69.000 Žutih prsluka hodalo je francuskim gradovima ove subote, što je pad u odnosu na 84.000 koliko ih je bilo 19. siječnja, prema podacima koje je objavilo ministarstvo unutarnjih poslova. U Parizu je bilo 4000 sudionika, gotovo upola manje od 7000 prošle subote, prema istom izvoru.
U središtu Pariza izbili su izgredi kod Bastilje, simboličnog mjesta kamo su se zaputile brojne povorke Žutih prsluka.
Policija je upotrijebila suzavac i vodeni top protiv prosvjednika koji su na njih bacali građevinski materijal. Privedene su 22 osobe u Parizu, prema podacima prefekture.
Sukobi su izbili u Toulouseu i Bordeauxu, uporištima prosvjednika, te u Montpellieru i Avignonu, kao i nekoliko gradova na zapadu zemlje.
Ministar unutarnjih poslova Christiophe Castaner osudio je "nasilje razbijača prerušenih u Žute prsluke".
Policija imala specijalno oružje
Prvi put su u subotu snage reda bile opremljene specijalnim oružjem (flash ball) i malim interventnim kamerama kako bi jamčile više transparentnosti, navelo je ministarstvo unutarnjih poslova o korištenju tog nesmrtonosnog oružja koje je navodno oslijepilo nekoliko prosvjednika.
Noćni skup predviđen u Parizu nazvan "Žuta noć" brzo je okončan nakon intervencija snaga reda, javlja AFP.
Pokret Žutih prsluka počeo je na razini peticije još u svibnju, a s vremenom je izrastao do golemih razmjera. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. studenoga kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika protiv namjere predsjednika Emmanuela Macrona i njegove vlade da povećaju porez na gorivo, kao jednu od mjera borbe protiv globalnog zatopljenja. Na najvećem su se udaru našli ljudi koji žive izvan gradova i koji se u svakodnevnom životu jako oslanjaju na automobile.
No uskoro su prosvjedi prerasli u nezadovoljstvo zbog sve lošijeg životnog standarda i povećanja troškova života, sve veće nejednakosti i jaza između bogate elite i radničke klase u kojemu je srednja klasa, kako su istaknuli Žuti prsluci i njihovi pobornici, posve iščeznula.
Žuti prsluci se posvađali između sebe
Nekoliko anketa pokazalo je rast popularnosti predsjednika Macrona pošto je pokrenuo široku nacionalnu debatu o tome kako poboljšati život građana, a Žuti prsluci su podijeljeni, napose nakon što su u srijedu objavili popis Žutih prsluka koji će ući na listu s kojom će se pokret natjecati na izborima za Europski parlament u svibnju.
Izvan granica, kriza Žutih prsluka spomenuta je u subotu u Ujedinjenim narodima u razmjeni argumenata između ruskog i njemačkog veleposlanika pri UN-u. Njemački veleposlanik Christoph Heusgen rekao je da u Venezueli postoji "potencijalna prijetnja miru" i zato je potrebno pokrenuti "preventivnu diplomaciju", na što mu je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzia, čija zemlja odbija raspravu o političkom stanju u Venezueli, rekao što misli o tome bi li trebalo raspravljati i o Žutim prslucima u Francuskoj.