Dragoljub "Draža" Mihailović (27. travnja 1893. – 17. srpnja 1946.) bio je jugoslavenski general i vođa četničkog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata. Rođen u Ivanjici, u Srbiji, Mihailović je sudjelovao u Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu.
Nakon invazije Sila osovine na Jugoslaviju u travnju 1941. kralj Petar II. i jugoslavenska vlada povukli su se u egzil, prvo u Grčku, a potom u London. U egzilu, vlada je nastojala organizirati otpor protiv okupatora i održati legitimitet jugoslavenske države.
U tom kontekstu, Draža Mihailović, koji je organizirao gerilski otpor poznat kao četnički pokret, imenovan je 11. siječnja 1942. ministrom vojske, mornarice i zrakoplovstva u kraljevskoj vladi. Ovo imenovanje formaliziralo je njegovu ulogu u otporu i dalo legitimitet njegovim snagama kao službenoj jugoslavenskoj vojsci u otadžbini.
Nešto ranije, u lipnju 1941. godine, krenuo je paralelni otpor pod vodstvom do rata ilegalne Komunističke partije, a kojem je na čelu bio Josip Broz Tito. Iako je u početku postojala suradnja između četnika i partizana, uskoro je došlo do otvorenog rata među njima. Naime, stvar je u suštini bila jednostavna - i jedni i drugi smatrali su da zaslužuju vlast u novoj poslijeratnoj Jugoslaviji.
Djelovanje četničkog pokreta i odnosi s okupatorima
Iako su četnici pod Mihailovićevim vodstvom isprva pružali otpor okupacijskim snagama, tijekom rata su se pojavile optužbe o njihovoj suradnji s nacističkim i fašističkim snagama, posebno u borbi protiv partizanskog pokreta pod vodstvom Josipa Broza Tita.
Ova suradnja uključivala je taktičke dogovore i zajedničke operacije protiv zajedničkih neprijatelja, što je s vremenom dovelo do gubitka povjerenja Saveznika u Mihailovića.
Kao rezultat toga, Saveznici su 1943. preusmjerili svoju podršku na partizane, koji su postali glavni pokret otpora u Jugoslaviji.
Ipak, jedan dobar dio rata dolazilo je do bizarne situacije: Saveznici, u prvom redu Englezi, pružali su podršku snagama koje su se otvoreno borile na strani Adolfa Hitlera. Tako je, primjerice, časopis Time u svibnju 1942. objavio sliku Draže Mihailovića uz natpis "Jugoslavenski nepobjedivi". Pošto nisu znali kako izgleda, objavili su nacrtanu sliku drugog čovjeka. Svejedno, ta crtica govori o tome kako je Mihailović slovio na Zapadu za borca protiv okupacije dok je u isto vrijeme surađivao s okupatorima i aktivno se borio protiv partizana.
Zločini pod vodstvom Draže Mihailovića
Četničke snage pod Mihailovićevim zapovjedništvom počinile su brojne zločine tijekom rata, usmjerene protiv nesrpskog stanovništva i političkih protivnika. Procjenjuje se da su odgovorne za smrt desetaka tisuća ljudi, uključujući Hrvate, Bošnjake i pripadnike drugih etničkih skupina. Neki od najpoznatijih zločina uključuju masakre u istočnoj Bosni i Sandžaku, gdje su četnici provodili etničko čišćenje s ciljem stvaranja etnički homogene "Velike Srbije".
Sukob s partizanima i poraz
Tijekom rata došlo je do otvorenog sukoba između četnika i partizana, što je dodatno oslabilo otpor protiv okupatora. Unatoč početnoj podršci kraljevske vlade i Saveznika, Mihailovićeve snage su postupno gubile utjecaj i teritorij. Nakon oslobođenja Jugoslavije, Mihailović je uhićen u ožujku 1946. godine.
Mihailoviću je suđeno pred komunističkim vlastima nove Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Optužen je za veleizdaju i ratne zločine, uključujući suradnju s okupatorom i odgovornost za masakre civilnog stanovništva. Proglašen je krivim i osuđen na smrt. Kazna je izvršena strijeljanjem 17. srpnja 1946. u Beogradu.
Kontroverze i rehabilitacija
U svibnju 2015. Vrhovni kasacioni sud Srbije poništio je presudu iz 1946., navodeći da je suđenje bilo politički i ideološki motivirano, što je izazvalo daljnje polemike i podjele u društvu. Od tada je iz Srbije, od strane srpskih vlasti, krenulo otvoreno veličanje i rehabilitiranje Draže Mihailovića.
Tako je, primjerice, 2023. godine u Beogradu otvoren muzej posvećen ovom zločincu. 2024. godine gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je i gradnju spomenika Mihailoviću.
Isti je Šapić predložio da se pronađe i obilježi grob četničkog vojvode.